Povratak na objave zeleni auto

Vozila na struju – mit ili stvarnost?

Na prvu se čini kao provokativno pitanje, jer naravno da spomenuta vozila već na veliko voze po našim cestama, no u ovoj objavi pokušati ćemo dati prikaz stvarne potrošnje u odnosu na vozila sa konvencionalnim gorivom (plin i biodizel kao pod-varijante “klasičnih” goriva nećemo razmatrati).

Primijetili smo pogrešna tumačenja u uštedama kada se govori o novijim (ili novim) vozilima, a koja su hibrid, plug-in hibrid ili čisti “strujači“. Želimo napomenuti da kupovina nekih od njih kao posljedicu ima slijedeće: ili ćete se Vi promijeniti svoj životni stil prema tehničkim karakteristikama vozila, ili će Vam vozilo biti promašena kupovina – zlatu sredini još nismo uspjeli pronaći (no sa razvojem tehnologije, prvenstveno baterija, kao i razvojem mreže punionica, u idućim godinama ove se može bitno promijeniti na bolje).

Nije cilj usporediti potpuno ista vozila (iste karakteristike, samo različita vrsta pogona, tj. motora), nego prikazati idealnu i realnu upotrebu za svaki tip vozila,. kako biste lakše razumjeli kako je moguće postići maksimalne uštede. Ili, kako će Vas neko vozilo zapravo zarobiti da se morate prilagoditi njegovim tehničkim ograničenjima.

Nećemo se baviti troškovima održavanja vozila (koliko je pojedina vrsta vozila skuplja ili jeftinija za održavanje), niti ćemo razmatrati opcije “doživotnog besplatnog punjenja” i slične mogućnosti koje možda možete ostvariti kupnjom određenog vozila. Niti ćemo uzimati u obzir mogućnosti vozila zbog koji biste htjeli nabaviti određeni model (mogućnost samostalne vožnje, napredni audio sustavi, mogućnost djelomičnog upravljanja putem mobilnog uređaj i sl.). Baviti ćemo se samo realnom potrošnjom goriva/struje u gradskoj, međugradskoj i duljoj vožnji, kako bi se vidjelo koliko pojedini automobil može (ili ne mora) doista biti ekonomičan (ali i upotrebljiv).

Krenimo …

Kao i većina naših objava, ni ova neće biti konvencionalna, jer je naš odabir automobila koje ćemo uspoređivati kako slijedi:

  • benzin: Škoda Superb 3.6 FSI 4×4, automatik, 2009. godina
  • dizel: Citroen C5 III 2.0 HDi 180 S&S, automatik, 2015. godina
  • hibrid: Peugeot 3008 Hybrid4 2,0 HDi, automatik, 2013. godina
  • plug-in hibrid (PHEV): Volvo XC90 T8 AWD, automatik, 2017. godina
  • struja: Tesla Model 3 P50, automatik, 2017. godina

Ludilo od odabira, zar ne? Prije nego nas pitate, zašto, naš odgovr je – zašto ne? S obzirom da na tržištu ima raznih automobila, a od novijih ekstrema među električnim vozilima su Citroën-ov AMI EV, a domaća industrija može se pohvaliti sa Rimčevim C_Two.

Temeljeno na vlastitom iskustvima sa nekim od navedenih vozila, te provjerenim i vjerodostojnim osvrtima vlasnika vozila koji redovito objavljuju svoja zapažanja na svojim YouTube kanalima, uzeli smo nekakav prosjek kako bismo realno prikazali što možete očekivati sa svakim od odabranih vozila.

Želimo napomenuti kako sve navedeno veoma ovisi o stilu vožnje – ukoliko ste štedljivi, možete postići puno bolje rezultate u smislu potrošnje, no ukoliko imate “tešku nogu” na gasu, te brojke mogu biti i puno lošije.

Nekakva, kao, usporedba

Pogledajmo kako na papiru izgledaju odabrani automobili:

Masa praznog vozila (kg)Snaga (PS)Deklarirana potrošnja (kombinirana, na 100 km)Emisija CO2 (g/km)
Škoda Superb 3.6 FSI1.66526010217
Citroën C5 III 2.0 HDi 180 S&S1.6201804,4114
Peugeot 3008 Hybrid4 2,0 HDi1.6602003,385
Volvo XC90 T8 AWD2.3194082,149
Tesla Model 3 (P50)1.61026121 *

Iz gornje tablice sada postaje jasan naš odabir, jer je su 4 automobila gotovo iste mase, a jedan očito odudara sa podacima usprkos masi i performansama u kontekstu potrošnje goriva. Svi prethodno navedeni podaci doista jesti točni. No nisu uvijek primjenjivi u stvarnom svijetu (engl. real-world).

* napomena za emisiju CO2 kod automobila Tesla Model 3: automobil sam po sebi je carbon-neutral, odnosno ne ispušta CO2. No da bi se njega proizvelo u tvornici i kasnije punilo strujom, kalkulacija je da se radi o emisiji 21g CO2 za svaki prijeđeni kilometar.

Pošto kilometar?

Najvažniji element koji sve ljude zanima je potrošnja, preračunata u kune, na razini prijeđenog kilometra. S obzirom da na realnu potrošnju može utjecati više vanjskih čimbenika, za izračun, koristiti ćemo podatke o ujednačenoj autonomiji, cijenu goriva ovih dana, te cijenu struje. Upravo struja ima najveću oscilaciju u trošku, ovisno gdje i kada svoj automobil punite. Nije isto da li koristite jeftinu (noćnu) ili skuplju (dnevnu) tarifu, ukoliko koristite dvotarifni sustav. Također nije mala razlika da li punite strujom kod kuće (na vlastiti trošak), na poslu (možda i besplatno, uz suglasnost poslodavca) ili na javnim punionicama (neke od koji su besplatne ili koštaju – u pravilu mnogo više od kućnog punjenja).

NAPOMENA #1: Sve cijene koje se navode u ovom članku uključuju PDV od 25%.

NAPOMENA #2: Korištene cijene goriva su: eurosuper 9,95 kn/l, eurodizel 9,60 kn

Teoretski doseg (spremnik goriva/baterija x potrošnja, km)Realni dosegTrošak tankiranja/punjenja (kn)Cijena kn/km
Škoda Superb 3.6 FSI6004805971,25
Citroën C5 III 2.0 HDi 180 S&S1.6131.1006810,62
Peugeot 3008 Hybrid4 2,0 HDi1.7271.3005470,42
Volvo XC90 T8 AWD30 + 500 *4204,5 + 4971,19
Tesla Model 3 (P50)354330250,08

Prije nego brzinski zaključite kako je očito koliko koji automobil košta na razini jednog prijeđenog kilometra, moramo sa Vama podijeliti nekoliko napomena oko prethodne tablice:

Razmatrali smo vožnju brzinom 110 km/h, uz minimalno dopunjavanje baterija kod vozila sa pogonom na struju (dakle, minimalni povrat energije kroz regenerativno kočenje i slične aktivnosti) – “čista potrošnja”. Trošak goriva pokriva teoretsku zapreminu spremnika goriva, realno je to oko 10% niže. Peugeot pri navedenoj brzini ne može koristiti elektromotor za pogon, dok Volvo može. Nakon što Volvo potroši kapacitet baterije, imajte na umu da se radi o 2,3 tonskom vozilu koje treba tjerati po cesti pri određenoj brzini, a motor je “samo” četverocilindraš. Teslu smo “punili” kod kuće, uz fiksnu cijenu struje po kilovatu od 0,49 kn. Izračunati realni doseg zaključak je neposrednog opažanja na dijelu vozila, dok su za druga iskorišteni brojni primjeri na Internetu, tj. YouTube-u, gdje auto entuzijasti i vloggeri prikazuju rad i potrošnju svojih limenih ljubimaca u prosječnom korištenju.

Koliko cijena struje utječe na cijenu vožnje?

Prethodno smo cijenu vožnje za Tesla Model 3 računali prema kućnoj potrošnji struje. Trošak može biti i manji, ukoliko koristite dvotarifni sustav i jeftiniju noćnu tarifu. U tom slučaju, pri cijeni od 0,26 kn/kW punjenje automobila koštalo bi Vas samo 13 kn.

No, ukoliko nemate mogućnost kućnog (garažnog) punjenja na vlastiti trošak, jer nemate garažu (ili garažu sa strujnom utičnicom) na raspolaganju, nego automobil parkirate na javi parkiralištima, jedina upotrebljiva alternativa su javne punionice (neke od kojih su brze, neke sporije).

Uz pretpostavku da Vam je jedino na raspolaganju neka brza punionica, cijene koje vas mogu dočekati su i do 2,90 kn/kW (uz “detalj” da neke od punionica nisu dostupne 0-24h). Pri navedenoj cijeni, trošak punjenja Vašeg automobila iznosio bi 145 kn.

Sada treba usporediti istu udaljenost koju želite prijeći sa nekim od odabranih automobila. Na primjeru Citroën-a, njegovih 1.100 km će Vas koštati 681 kn, punjenjem spremnika do vrha (71 litra, no to je gotovo nemoguće u praksi). Važna spoznaja je da će u tih 1.100 kilometara, taj automobil u okoliš ispustiti 125,4 kg CO2 (u velikoj većini slučajeva, više nego što je težina vozača).

tesla model 3
Tesla Model 3 priključen na supercharger punionicu (slika preuzeta sa autoevolution.com)

Da bi Tesla Model 3 mogao prijeći 1.100 km, treba ga “do vrha” strujom napuniti 3,33 puta, a uz najskuplje punjenje na brzim punjačima, to će Vas koštati 483 kn. U odnosu na Citroën, to je ušteda od 29% na 1.100 prijeđenih kilometara.

No, ukoliko imate mogućnost punjenja na najjeftinijim izvorima struje od već spomenutih 0,26 kn/kW na jeftinijoj tarifi, tada bi za istu udaljenost potrošili “čak” 43 kn, a u odnosu na Citroën, to je ušteda od nevjerojatnih 94%.

Scenarij vožnje #1: gradska, do 20 km

Krećemo sa prvim praktičnim primjerom: vozite se u Zagrebu na posao, živite u Travnom, a radite u Španskom (otprilike). To je 10 km u jednom smjeru, te nakon završenog radnog dana idete doma. Ne računamo na troškove parkiranja. Sva vozila su napunjena “do vrha” na početku mjeseca.

  • Škoda Superb: gradska “kreni-stani” vožnja za posljedicu ima potrošnju od 11 l/100 km (uključujući stajanje na semaforima). Na 20 km, za benzin ćete potrošiti oko 25 kn. Uz dvadeset radnih dana istog režima, taman bi mogli proći sa jednim punom spremnikom goriva, uz ukupni trošak od 500 kn.
  • Citroën C5: opremljen je sa start&stop sustavom, koji će u idealnim uvjetima biti u stanju ugasiti motor prilikom čekanja na semaforu. Gradska potrošnja je oko 7 l/100 km. Na 20 km, za dizel ćete potrošiti oko 13 kn. Mjesečni trošak bio bi 248 kn. Pesimistična procjena govori da Vam je u spremniku ostalo nešto manje od polovice goriva.
  • Peugeot 3008: slično kao i Citroën, no uz dodatak električnog pogona koji se u gradskoj vožnji može koristiti gotovi isključivo, no u takvom radu možete računati najviše na 4-5 km (nakon toga je baterija prazna). Biti ćemo darežljivi, pa ćemo dodati još 2 km koja bi se nekako u toj vožnji mogla regenerirati. S obzirom da se u ovom automobilu baterija ne može puniti putem vanjskog izvora, trošak struje je na nuli, a ostaje nam 13 km koje je potrebno odraditi sa konvencionalnim motorom. Trošak te vožnje bio bi oko 5,5 kn. Mjesečno 110 kn. Procjena ostatka goriva u spremniku: 2/3.
  • Volvo XC90: ovdje stvari postaju zanimljive za ovaj “tenk”. Njegova baterija omogućava prelaženje nekih 30-35 km bez potrebe za pokretanjem benzinskog motora (osim ako biste ga htjeli jače potjerati, ili bi se vozili iznad 120 km/h). Drugim riječima, za ovu situaciju, Vi možete do posla i doma samo uz trošak struje, koju ćete puniti u vlastitoj garaži preko noći korištenjem jeftinije tarife. Baterija je kapaciteta 9.3 kWh, što znači da ćete na struju dnevno potrošiti 2,42 kn, a mjesečno 48,4 kn. Potrošnja goriva: 0 litara.
  • Tesla Model 3: čisti “strujač” u odnosu na ostale automobile koje promatramo, na 20 km potrošiti će 1,6 kn za struju. Uz njegov teoretski kapacitet, morati ćete ga napuniti do vrha oko 17. radnog dana u mjesecu, a “puna baterija”, koštala bi Vas “vrtoglavih” 13 kn, uz jeftiniju tarifu struje. Automobil ćete morati puniti najmanje tri puta “do vrha” u radnom mjesecu.

Rezime scenarija #1

Više je nego jasno da konvencionalni motori ne mogu biti toliko ekonomični koliko su to alternative u hibridima ili čistoj struji. Ne ulazeći u razloge zašto se i dalje takva vozila kupuju, tj. prodaju, dio odgovora krije se u opremi, udobnosti, uživanju u “klasičnim cilindrima”, no gotovo najvažnija stavka je sigurnost da bilo gdje možete napuniti gorivom svoje vozilo u roku od 2-3 minute i već ste dalje u prometu. Važno je primijetiti kako Vas Volvo “ništa ne košta”, s obzirom na njegovu veličinu, mogućnost prijevoza do 7 putnika i neke druge blagodati SUV-a. Naravno da su nabavne cijene pojedinih vozila bitno različite, no to je na Vama, jer se bavimo u članku samo sa realnom potrošnjom.

Scenarij vožnje #2: međugradska, do 60 km

Drugi praktični primjer: doma ste u Jastrebarskom, radite u Karlovcu, ne koristite autocestu A1 kako biste uštedjeli na cestarini. 30 km u jednom smjeru, kao i u prethodnom primjeru, mjesec započinjemo “napunjeni do vrha”.

  • Škoda Superb: realna potrošnja na ovoj dionici bila bi 10 l/100 km. Drugim riječima, 6 litara svaki dan, a što bi Vas koštalo oko 60 kn dnevno odnosno 1.200 kn za 20 radnih dana u mjesecu. Spremnik goriva ispraznio bi se otprilike nakon 9 radnih dana.
  • Citroën C5: računamo na potrošnju od 7 l/100 km, jer na ovoj dionici start&stop sustav neće biti od prevelike koristi (puno manje semafora nego u Zagrebu). Dnevna potrošnja je 4,2 litre, a to Vas košta 40 kn dnevno ili 800 kn mjesečno. Spremnik goriva ispraznio bi Vam se oko 16.-tog radnog dana.
  • Peugeot 3008: biti ćemo optimisti da je relaciju moguće voziti uz potrošnju od 5 l/100 km. Ugrađena baterija mogla bi “izvući” 10 kilometara, a ostatak je na teret dizelskog motora. Na tih 50 kilometara, automobil će potrošiti 2,5 litre dizela, koje će Vas koštati 24 kuna dnevno, a na razini radnog mjeseca 480 kn. Spremnik goriva “naknap” bi poslužio za cijeli radni mjesec.
  • Volvo XC90: kao i Peugeot, Volvo također nudi nekoliko modova vožnje, od automatskog do isključivo struje (Peueot – ZEV; Volvo – Pure), no radi jednostavnosti izračuna, uzimamo u obzir da ćemo na put krenuti da strujom dok se ne potroši, a ostatak ćemo se voziti na benzinski pogon. Struja nam omogućava prelaženje 35 kilometara, a 25 kilometara ćemo prijeći uz optimističnu potrošnju od “samo” 9 l/100 km. Kada se vratimo doma, na struju ćemo potrošiti 2,42 kn za punu bateriju (noćna, jeftinija tarifa), dnevni trošak goriva je 2,25 litre = 22,4 kn. Mjesečno je ukupni trošak 496 kn. Puni spremnik goriva trebao bi biti dovoljan za cijeli radni mjesec.
  • Tesla Model 3: malo ćemo pomoći i u ovom slučaju, i pretpostaviti da se ova dionica može odvoziti uz potrošnju od 0,07 kn/km. Dnevni trošak bio bi 4,2 kn, a mjesečni iznos je 84 kn.

Rezime scenarija #2

Trošak vožnje Tesle Model 3 je tek 7% od troška koji imate korištenjem Škode Superb. Odnosno, ušteda od čak 93%. Ostala vozila su “tu negdje”, ovisno što Vam je bitno, da li Vam je potreban drugi pogon osim struje, da li želite sami dopunjavati struju putem utičnice i sl. U ovom scenariju još ne igra ulogu vrijeme potrebno za punjenje spremnika gorivom, odnosno punjenje baterije do punog kapaciteta, no to će postati više nego očiti u zadnjem scenariju.

Scenarij vožnje #3: na more do Dubrovnika, 1200 km

Jednostavno – lito ide, a mi želimo na more. Zagreb – Dubrovnik (A1) je relacija od 600 km, uz pretpostavku da vozimo brzinom od 130 km/h radi jednostavnijeg izračuna potrošnje (na dionicama naravno ima i tunela/mostova na kojima su ograničenja uglavnom 100 km/h).

Želimo doći što je moguće prije na odredište i natrag, a u startu je jasno da ćemo najbrže to postići sa klasičnim vozilima, čije punjenje gorivom (sa plaćanjem) traje oko 5 minuta. Dok smo u Dubrovniku, automobil nećemo koristiti, niti ćemo ga dopunjavati. Trošak cestarina ne uzimamo u kalulaciju.

  • Škoda Superb: potrošnja “po tempomatu” pri brzini od 130 km/h iznosi 8,5 l/100 km (cesta ravna, nema uspona ni padova). Reći ćemo da je moguće odvesti cijelu dionicu do Dubrovnika bez potrebe za punjenjem na bezinskoj stanici. Uz preporučen odmor od 15 minuta nakon svakih 2 sata vožnje, u Dubrovniku smo za 6:45 sati. Prije polaska, potrebno je napuniti spremnik gorivom, a to je trošak od oko 510 kn. Pri povratku u Zagreb, spremnik je ponovno prazan i za novi radni mjesec potrebno je još jednom potrošiti 510 kn.
  • Citroën C5: računamo na potrošnju od 6,5 l/100 km, start&stop sustav neće imati značajnu ulogu u smanjenju potrošnje. Uz navedenu potrošnju, automobil ima doesg od 1.000 km. Kao i kod Škode, u Dubrovniku možemo biti za 6:45 sati. U povratku, biti će potrebno napuniti spremnik gorivom, a to će otprilike biti oko Gospića. Pun spremnik goriva košta 625 kn, do Zagreba je ostalo još 200 km, a za novi radni mjesec imate na raspolaganju još 3/4 spremnika goriva.
  • Peugeot 3008: optimistično tvrdimo da je moguće voziti pri toj brzini uz potrošnju od 7 l/100 km (treba uzeti u obzir da je automobil je nešto viši od Citroën-a). Iako se radi o hibridu, njegov elektromotor ne uključuje se pri brzinama većim od 70 km/h, niti se regenerativno puni kada je brzina veća od 120 km/h (zaštita električnih pogonskih komponenti). Imamo dovoljno goriva do Dubrovnika gdje također možemo stići za 6:45 sati), no u povratku trebamo stati nakon 140 km radi punjenja spremnika dizelom (otprilike oko Vrgorca). Pun spremnik nas košta 500 kn, a dolaskom u Zagreb ostaje nam oko 2/5 spremnika goriva.
  • Volvo XC90: u ovom slučaju, malo ćemo promijeniti pristup. Krećemo sa pretpostavkom da ćemo se prvih 35 km voziti isključivo na struju, brzinom od 120 km/h (pri većoj brzini, automobil ne dozvoljava rad elektromotora, nego automatski pokreće benzinski motor), a ostatak na fosilno gorivo. Ovom sporijom vožnjom na toj udaljenosti izgubiti ćemo 1:30 minuta. Ostaje još 565 km do Dubrovnika. Optimistična procjena je da će pri brzini od 130 km/h Volvo trošiti 11 l/100 km. Uz spremnik goriva od samo 50 litara, biti će potrebno stati i napuniti spremnik nakon 455 km (otprilike oko Vrgorca). Iako bi bilo moguće napuniti bateriju (uz pretpostavku da je na benzinskoj postaji dostupna brza punionica), brza varijanta punjenja zahtijeva čak 3 sata da bi baterija pružila jedva 35 km – previše vremena za premali učinak (kao i kod većine drugih PHEV vozila, ne postoji mogućnost turbo punjenja kao u slučaju Teslinih automobila). Spremnik goriva košta nas 450 kn. U Dubrovniku možemo biti za 6:50 sati (pretpostavljamo da nam je druga pauza taman i kada je potrebno napuniti gorivo). U Dubrovniku ćemo na nekoj od brzih javnih punionica napuniti bateriju prije povratka, što će značiti trošak od 26 kn. U povratku ponovno koristimo prvih 35 km na struju vozeći 120 km/h, a 455 km kasnije, moramo puniti gorivo nešto prije Ogulina. Još jedan spremnik od 450 kn. Nakon dolaska u Zagreb, ostaje nam 2/3 spremnika goriva.
  • Tesla Model 3: kod vozila koja nemaju alternativu struji, dalje je izazov planirati putovanja s obzirom a mogućnosti (i brzinu) punjenja. Prva stanica biti će nam Tesla supercharger blizu Zemunika (do kojeg je od Zagreba 280 km, biti će potrebno “sići” sa autoceste A1). Do dolje nam treba 2:45 sati bez pauze, koju ćemo morati napraviti zbog punjenja. Procjena je da smo stigli sa 25% preostalog kapaciteta baterije, te da ćemo uspjeti napuniti automobil za doći do Dubrovnika za 1 sat (punjač bi trebao biti jačine 50 kW). Trošak punjenja računamo na 100 kn. Uz još jednu pauzu na putu, u Dubrovniku smo za 8:15 sati (od svih prethodnika, sporiji za 1:30 sati). Prije polaska, morati ćemo napuniti vozilo, što je oko 140 kn. Put prema Zagrebu opet će nas voditi preko Zemunika gdje ćemo potrošiti jedan sat na punjenje baterije uz trošak od 110 kn. Dolaskom u Zagreb, ostaje nam oko 20% kapaciteta baterije.
volvo xc90
Volvo XC90 T8 priključen na punionicu (slika preuzeta sa topspeed.com)

Rezime scenarija #3

Naš odlazak na more (i povratak) koštati će nas kako slijedi (iznosi u kn, PDV uključen, uvijek “punimo do vrha”):

Punjenje gorivom/strujom prije polaskaGorivo/struja na putuGorivo/struja u DubrovnikuGorivo/struja na putuPreostala količina goriva u spremniku / kapaciteta baterijeUKUPNO
Škoda Superb51051001.020
Citroën C56256253/41.250
Peugeot 30085005002/51.000
Volvo XC90450 + 25450254502/3 + 0%1.400
Tesla Model 314011014011020%500

Uh … jesmo se raspisali do sada, a još ni blizu zaključka. Što možemo vidjeti u prethodnoj tablici? Prva tri automobila u teoriji prelaze dionicu Zagreb-Dubrovnik sa punim spremnikom goriva bez potrebe za dopunjavanjem. Volvo i Tesla nemaju tu sreću. No, dok kod Volva taj proces oduzima kakvih 5-10 minuta, za Teslu će Vam trebati najmanje 1 sat (uz pretpostavku da nećete morati čekati na punionici).

Kod vozila koja su isključivo na struju, glavi problem je mogućnost punjenja na nekoj dionici (ukoliko ne možete koristiti super punjače, brzi punjač od 22kW Vas neće previše usrećiti – vrijeme punjenja Tesle Model 3 0-100% deklarirano je 5:30 sati). Problem je u postojećoj infrastrukturi, prema kojoj morati planirati Vaše putovanje. Za razliku od klasičnih vozila, gdje u najgorem slučaju možete dotočiti gorivo putem kanistera, “strujače” baš ne možete tako napuniti (nitko nema mali benzin/dizel agregat pri ruci adekvatne snage, a da i ima, takvo punjenje bi potrajalo).

Možemo razmišljati na način da nam se na more ne žuri, kad stignemo – stignemo, u kojem slučaju to vrijeme punjenja možete iskoristiti za razgledavanje mjesta u kojem ste “prisiljeni” ostati do završetka punjenja. Na našem primjeru, zaboravite na autocestu, morali biste se spustiti negdje bliže moru, a to znači dodatnu vožnju i utrošak vremena (pa na kraju i kapaciteta baterije).

Treba računati na mogućnost čekanja na takvim punionicama, pogotovo u jeku turističke sezone, kada i dio turista također ovisi o tim izvorima električne energije, jer je takvih vozila na cestama svakim danom sve više, a infrastruktura ne stigne linearno pratiti potražnju. U to slučaju, Vaše putovanje može se bitno produljiti.

Za kraj ovog dijela, treba računati i na mogućnost nekog hitnog slučaja (do crnih scenarija ako nekome od Vaših suputnika pozli i treba ih hitno odvesti do najbliže bolnice i sl.), a sa tako ovisnim vozilom koje praktički postaje neupotrebljivo nakon što se iscrpi kapacitet baterije (podsjećamo, proces punjenja traje, nekoliko puta više nego što je to slučaj kod klasičnih vozila i dotakanja goriva) takvi zadaci postaju gotovo nemogući u slučaju da ste ionako već pri kraju baterije. Pored navedenog, ne možete puniti vozilo na svakoj punionici zbog razlike u priključcima (iako bi to na razini EU trebalo bit ujednačeno). Ukoliko nemate adapter, vlastiti vanjski punjač i sl. imate problem. Benzinske su sve kompatibilne, jer su “pištolji” za gorivo svugdje isti.

Prije zaključka …

Još jednom ponavljamo da su prethodno navedeni podaci temeljeni na realnom korištenju vozila, ne na laboratorijskim uvjetima ili na “hypermiling-u” (što je više moguće učinkovitoj vožnji na struju). Sve navedene brojke o potrošnji mogu ići čak do 20% u oba smjera (na bolje ili na lošije), ovisno o Vašem stilu vožnje – ukoliko ćete Teslu Model 3 svaki put kada je zeleno na semaforu tjerati do krajnjih granica, kapacitet baterije će se vrlo brzo potrošiti. S druge strane, ako biste vozili nizbrdo prikladnom brzinom regeneracija bi u teoriji mogla povratiti cijelo kapacitet baterije (no uz istu uzbrdicu potrošnja struje biti će nešto veća).

Treba uzeti u obzir i specifičnost električnog pogona, procesa punjenja i kapaciteta baterija da padom vanjske temperature njihova učinkovitost opada nešto više u odnosu na konvencionalne motore: punjenje baterije trajati će dulje, a moći ćete prijeći manje kilometara.

Prikaz rada Hybrid4 sustava (korištenje i dopunjavanje baterije)

Trajanje i korištenje baterija u hibridnim/strujnim vozilima podložno je nadogradnjama (prvenstveno kroz softver), a što može utjecati na povećanu autonomiju (u slučaju Hybrid4, 1-2 km više), a za neke od njih na tržištu već postoje mod-kontroleri (nešto kao racing chip), koji mogu utjecati na rad baterije, na način da se dozvoljava postizanje većih brzina pri korištenju struje, jače nadopunjavanje i sl.

Razvoj tehnologije utječe na to da svaka iduća iteracija vozila postiže bolje rezultate (performanse, autonomiju, brzinu punjenja). No, razvoj te tehnologije nije zaobišao ni konvencionalne motore. Upravu u trenutku pisanja ove objave, Porsche je najavio razvoj eFuel sintetskog goriva koje bi u konvencionalnim motorima rezultiralo istom ispustom. U istom svemiru, Tesla je navodno najavila novi Model 2, čija bi početna cijena trebala biti 25.000$. Hyundai pak predstavlja svoj novi Ioniq 5, čija bi autonomija trebala biti oko 480 km. Možda impresivniji podatak je da taj automobil podržava hiper-punjače jačine 220 kW (deklarirano vrijeme punjenja baterije 10-80% od samo 18 minuta – za doseg od 100 km bilo bi Vam potrebno samo 5 minuta). Novitet je i “vehicle-to-load“, mogućnost punjenja drugih električnih uređaja putem utičnica (automobil praktički postaje jedan veliki powerbank), uključujući i druga vozila. E, to je već zanimljivo, zar ne?

Kuriozitet je da bi izgradnja punionice koja može isporučiti 220 kW, prema cjeniku HEP-a, samo za tu jačinu struje koštala oko 297.000 kn bez PDV-a. Za jedan priključak, bez potrebnih dozvola, infrastrukturnih radova, troška testiranja i dr.

Razliku može učiniti i odabir automobila: da smo se odlučili za Volvo XC90 T6 (umjesto T8), ili Tesla Model 3 P75 (umjesto P50), njihove potrošnje odnosno autonomija bili bi povoljniji u našim tablicama.

Kako bi izgledalo da smo odabrali najnovije modele automobila i slične pogonske agregate?

Vjerojatno nešto povoljnije, neovisno o odabiru (no pretpostavka je da je i dalje cijena po prijeđenom kilometru uvjerljivo na srani električnih vozila):

  • Škoda Superb III, 2.0 TSI 4×4 DSG: 272 PS, spremnik goriva 66 litara, deklarirana kombinirana potrošnja 7 l/100 km, emisija CO2 od 160 g/km
  • Citroën C5 Aircross, 2.0 BlueHDI S&S: 178 PS, spremnik goriva 53 litre, deklarirana kombinirana potrošnja 4,9 l/100 km, emisija CO2 od 124 g/km
  • Peugeot 3008 II Hybrid: 225 PS, spremnik goriva 43 litara, deklarirana kombinirana potrošnja 1,8 l/100 km, emisija CO2 od 35 g/km
  • Volvo XC90 T8: 391 PS, spremnik goriva 70 litara, deklarirana kombinirana potrošnja 3,5 l/100 km, emisija CO2 od 55 g/km
  • Tesla Model Y Long Range AWD: 351 PS, baterija 75 kWh, deklarirana autonomija 525 km, emisija CO2 od 0 g/km*

Škoda u ponudi ima i Superb PHEV model sa 1.4 TSi benzinskim motorom: 218 PS, spremnik goriva 50 litara, deklarirana kombinirana potrošnja 1,5 l/100 km, emisija CO2 od 35 g/km.

Citroën trenutno nema u ponudi C5 u limuzinskoj izvedbi, stoga je Aircross SUV najbliži tom modelu. No, C5 Aircross odnedavno je dostupan i u PHEV izvedbi sa 1.6 Puretech benzinskim motorom: 225 PS, spremnik goriva 43 litre, deklarirana kombinirana potrošnja 1,8 l/100 km, emisija CO2 od 39 g/km.

Peugeot više nema “klasične” hibride, nego su prešli isključivo na PHEV-ove sa benzinskim motorima. Kome predloženi odabir nema dovoljnu snagu, u ponudi imaju i 3008 II Hybrid4: 300 PS, spremnik goriva 43 litara, deklarirana kombinirana potrošnja 1,7 l/100 km, emisija CO2 od 39 g/km.

Volvo na aktualnom modelu nudi bateriju sa većim kapacitetom, koja bi trebala imati doseg rasponu 40-45 km, štedljiviji benzinski motor, ali i spremnik goriva od 70 litara (što je u odnosu na “naš” povećanje od 40%).

Tesla i dalje ima u ponudi Model 3, no u relativno istom cjenovnom razredu možete uzeti njihov Model Y SUV, koji dolazi sa pogonom na obje osovine (2 elektromotora), ali i puno većim dosegom.

Što još je dobro znati?

Kad je kod nas prije koju godinu krenula kampanja sa ELEN punionicama, mnogi su bili uvjereni kako će punjenje na njima biti dugotrajno besplatno. Nema besplatne struje, radilo se samo o promotivnom razdoblju, a danas je potrebno platiti isporučenu struju. Kao i na bilo kojoj drugoj punionici (osim ako imate neke specifične pogodnosti uz Vaše vozilo ili neke druge vezane usluge, pa imate pravo na određenu količinu struje bez naknade i sl.)

Kod hibrida, a pogotovo PHEV-ova, pazite da Vas ne zavara navedena potrošnja goriva (koja je uglavnom puno manja od stvarne). Iako je podatak točan u određenim okolnostima, morate znati kako se navedeno vozilo koristi. Nedavno smo sudjelovali u jednoj raspravi sa nezadovoljnom vlasnicom Volvo-a XC 90 T8, koja se čudila zašto na autoputu ima potrošnju od 14 l/100 km (a u podacima navodi se oko 2,1 l/100 km). A druga primjedba bila jed a se električni pogon uopće ne koristi (pretpostavka da je nešto na automobilu neispravno).

“Kvaka” je bila u tome da je gospođa automobil vozila poprilično natovaren i to brzinama oko 150 km/h. Pri tim brzinama 2,3 tonsko vozilo nikako ne može trošiti 2,1 litre na 100 kilometara, a nemogućnost punjenja baterije uzrokovana je prevelikom brzinom kretanja, a tada alternator ne pušta struju u bateriju zbog zaštite (ograničenje za vožnju i dopunjavanje baterije je do 120 km/h).

Kod “strujaša” najveći trošak je zamjena baterije. Koji se rijetko događa i u pravilu je u prvim godinama pokriven jamstvom. No, koliko košta zamjena baterije, ako kupujete rabljeno vozilo kojemu je isteklo jamstvo, napravilo je solidnu kilometražu i realno je za očekivati da će baterija otkazati poslušnost? Pa, prema nekim izvorima, troškovi mogu biti i preko 13.000 €. Da, dobro ste pročitali. Pored baterije, ostali dijelovi su relativno jeftiniji i izdržljivi, a za očekivati je da će takva moderna vozila zahtijevati manje održavanja nego klasična (no nemojte zaboraviti na ovjes, kočnice i neke druge dijelove koji su neizostavni dio redovnih servisa i kod klasičnih automobila).

Teslina “baterijica” za Model 3 (slika preuzeta sa currentautomotive.com)

A što je s ekologijom?

E, taj dio je ono što ide na ruku novijim tehnologijama i u potpunosti električnim vozilima. Zbog toga što imaju gotovo zanemarivu (ili nikakvi) emisiju CO2 u okolinu, ona su u mogućnosti voziti po gradskim središtima gdje su druga vozila već godinama zabranjena (a kazne su poprilične ukoliko prekršite). Porezi, cestarine, mostarine, u nekim državama čak i parkiranje su besplatni ili vrlo povoljni (kao poticajna mjera) za sva vozila koja su električna.

Na primjeru javnih garaža, da su sva vozila u njima električna, Vi biste udisali gotovo zdrav zrak, za razliku od sadašnje situacije, gdje unatoč dobroj ventilaciji neminovno udišete više monoksida, dušika i nekih drugih štetnih plinova u odnosu na to da ste na otvorenom zraku.

Smanjenja buka zbog korištenja elektromotora također doprinosi ekologiji. Zamislite Slavonsku aveniju u Zagrebu kada je “špica”, i tisuće vozila vraćaju se kući s posla. Da su sva (gotovo) nečujna, osim kotrljanja kotača po cesti, ne biste ni pomislili da se nalazite na jednoj od najprometnijih prometnica u državi (i koliko bi zrak bio zdraviji na toj mikro lokaciji).

S druge strane, ne treba zaboraviti da se sa električnim vozilima dio zagađenja samo preselio na periferiju ili na udaljena mjesta (prvenstveno na tvornice i elektrane), koje i dalje uvelike ovise o neobnovljivim izvorima energije kako bi za Vas proizveli “čisto” vozilo. No, ako je to način da se zrak i okolina urbanih središta očiste, nemamo ništa protiv.

Ostaje pitanje što s tim vozilima (prvenstveno njihovim baterijama) nakon isteka životnog vijeka – u kojoj mjeri će se uspjeti reciklirati, odnosno uz koji utrošak energije (ako će biti jeftinije spaliti takvo vozilo, nego ga reciklirati i ponovno oporabiti, ekologija pada u vodu).

Motori sa unutarnjim izgaranjem su gotovi?

Ne nužno, proizvođači se trude zadržati proizvodnju klasičnih motora, no uz daljnji razvoj i povećanje njihove učinkovitosti (odnosno smanjenja zagađenja i potrošnje). Iz BMW-a tvrde da će oni takve motore proizvoditi još tridesetak godina i da je trenutna budućnost u kombiniranim pogonima (unutarnje izgaranje + elektromotor). Treba napomenuti da je njemačko tržište trenutno drugo u svijetu (prva je Kina) prema broju novo registriranih električnih vozila.

Uz mogući razvoj sintetskog goriva koje ne bi ispuštalo CO2 u okolinu, priča bi se mogla bitno promijeniti, a klasični motori dobili bi “drugu šansu”, te bi vozila s takvim pogonom mogla voziti po središtima gradova, gdje je trenutnim benzincima/dizelašima to zabranjeno.

Ne treba zaboraviti da entuzijasti i dalje preferiraju klasične motore, koje se može mehanički modificirati kako bi se iz njih moglo izvući više snage (nerijetko, u ekstremnim slučajevima, i do nekoliko puta u odnosu na tvorničku specifikaciju, npr. Toyota Supra). Iako nije nemoguće sličan učinak postići i na električnim vozilima, vrlo vjerojatno bi današnji elektromotori i baterije bili za otpis nakon nekoliko kilometara, bez mogućnosti popravka.

Uz nepobitnu prednost (i sigurnost) da spremnik goriva možete napuniti bilo kako i bilo gdje u roku od nekoliko minuta (za razliku od punjenja baterija na električnim automobilima), vozačima je i dalje bitno da auto ne ostane “cigla” na cesti nakon što je prazan. Naša pretpostavka je da će se to početi bitno mijenjati kada će “strujaši” moći ponuditi doseg od 1000 kilometara s jednim punjenjem baterije, a punjenje te iste baterije neće trajati dulje od 10 minuta (trenutno se čini da to neće tako brzo, no mi procjenjujemo da će to biti moguće u idućih 10 godina).

Neke tvrtke pokušavaju na tržište ponuditi “kutiju”, koja će moći zamijeniti postojeći motor sa unutarnjim izgaranjem, a koja će se sastojati od baterije i elektromotora. Naravno, to nije plug&play, treba nešto takvo upariti sa ostalim računalima u automobilu, no ideja da vam u nekom servisu izvade zastarjeli motor i umjesto njega ubace ekvivalentan “novi motor” je ravna čudu, ali ne i nemoguća. Uostalom, Mate Rimac je krenuo u posao sa električnim hiper-automobilima na vrlo sličan način.

Neki kao, zaključak

Puno toga smo napisali, no što Vi možete sa tim sadržajem? Kao i obično sa našim objavama, mi Vas pokušavamo potaknuti/natjerati na razmišljanje, da vidite neke detalje na koje prije niste obraćali pažnju. Ukoliko Vam treba mali gradski električni automobil, na tržištu već postoje brojna rješenja: Smart EQ Fortwo, Škoda Citigo-e, Seat Mii, Peugeot e-208, Renault Zoe, Nissan Leaf … (otprilike od jeftinijeg prema skupljima). Ukoliko Vam financije to dozvoljavaju, možete se počastiti i sa električnim vozilima koja uvelike premašuju iznos od 100.000 €.

Kako god, struja se neće sama napuniti (iako bi bilo lijepo da neki solarni panel na krovu može riješiti energetsku potrebu Vašeg vozila, čime bi ono postalo potpuno neovisno o utičnicama i regeneraciji, no to nije toliko izgledno), a da li se Vi možete i želite prepustiti ovisnosti o tome gdje, kada i kako ćete biti u mogućnosti napuniti Vaše vozilo strujom (i po kojoj cijeni), to ostavljamo Vama. Da je struja u automobilima kao jedini pogon budućnost, to je gotovo sigurno, ali da li bliska ili ipak malo udaljenija – to je još otvoreno. Primjera radi, 2020. godine 1 od 10 kupljenih automobila imao je neki oblik elektropogona. Godinu ranije, to je bilo u omjeru 1 od 30 automobila. Napredak je jasan, no još je puno posla, prvenstveno u infrastrukturi, kako bi električna vozila postala većina na prometnicama.

Ukoliko ne želite odmah skočiti sa klasičnog motora na “strujača”, na tržištu postoji solidan odabir hibrida i plug-in hibrida, s kojima možete, ovisno o vašoj konkretnoj potrebi za vožnjom, ostvariti znatne uštede na gorivu.

Na samom kraju, želimo spomenuti i da države potiču nabavku učinkovitih vozila, što može biti prevaga ukoliko odlučujete o kupovini idućeg vozila, a električan su Vam dosta skuplja. U Hrvatskoj takve natječaje objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

I jedan zanimljiv detalj koji bi mogao biti interesantan tvrtkama u sustavu PDV-a: ukoliko koristite osobna vozila, vjerojatno znate da Vam trošak goriva nije prihvatljiv za povrat, osim ako se radi o N1 kategoriji vozila. U slučaju električnog vozila gdje Vam je za pogon potreba samo struja, PDV Vam može biti odbijen. Zgodno, zar ne?

P.S. Koliko god da smo pazili na svaki detalj naveden u ovom članku, moguće je da se negdje potkrala greška. Ukoliko ste uočili nešto sporno ili nelogično, možda želite podijeliti svoje iskustvo sa nekim od vozila na električni pogon, slobodno ste nas kontaktirati.

Facebook komentari