Na samom početku možemo reći da nije svijetla. Nije sve tako crno, ali to svjetlo je sve slabije i slabije. U svojoj osnovi, dizel gorivo je veći onečišćivač od benzinskog goriva, a godinama je automobilska industrija tvrdila suprotno – dokaz tome je broj dizel vozila u prometu, kao i odabir motora koji su bili u ponudi kod većine europskih proizvođača. Prije afere “dieselgate“, bio ja sasvim normalno da neki model automobila ima 2 benzinska motora i 5 ili više dizelskih motora u ponudi. Pokazalo se da je dobar dio mjerenja, nažalost, lažiran, odnosno, na umjetni način su vodeći proizvođači automobila krivo prikazivali emisije CO2 (pa i potrošnju), kako bi automobile sa dizelskim motorima učinili poželjnijim kod kupaca. Jednom dijelu ljudi je relativno svejedno da li se voze na benzin ili na dizel, bitno da automobil ide. Većina ljudi ipak razmišlja na način da pametnim odabirom mogu uštedjeti tisuće kuna za trošak goriva na razini godine dana.
Do prije deset godina, nekakvo “pravilo” je bilo da dizelski automobili troše manje od benzinskih, da je cijena litre dizela jeftinija približno 1 kn u odnosu na litru benzina, ali je dizelski motor u automobilu značio početnu cijenu veću i nekoliko desetaka tisuća kuna (ako govorimo o novom automobilu i podjednakom motoru kao u benzinskoj varijatni). Računica je bila jednostavna, za veće udaljenosti, npr. 20-30.000 km godišnje, dizel se dugoročno isplatio, za sve manje od toga, benzin je bio poželjniji (iako je potrošnja goriva bila veća).
Naša, ne baš, blistava sadašnjost
Trenutno stanje na tržištu maloprodaje naftnih derivata pokazuje slijedeće: litra eurodizela iznosi 9,28 kn, dok je litra eurosupera 95 9,21 kn (cijene uzete od INA d.d. na današnji dan). Kod nekih drugih prodavača, razlika u cijeni dizela u odnosu na benzin je čak i veća. Jedan od glavnih motiva odabira jeftinijeg goriva je očito nestao na štetu dizela. Razvojem tehnologije benzinskih motora, prvenstveno na dalekom istoku u zemlji izlazećeg sunca, uspjeli su na tržište izbaciti benzinske motore koji troše gotovo identično kao i ekvivalentni dizelski motori – drugim riječima, još jedan razlog za odabir dizelaša u odnosu na benzinca je otišao u povijest.
Ono što nije zanemarivo jest podatak da je cijena novih vozila je tu negdje, danas možete kupiti dizelski motor za gotovo zanemarivu razliku u odnosu na ekvivalentni benzinski motor. Ovo je mjera kojom se pokušava prodati motor koji se trenutno čini nepoželjnim u prometu u kontekstu zaštite okoliša. Međutim, na cijelu priču treba gledati iz dvije perspektive – onih koji trenutno već imaju automobil sa dizelskim motorom i onih koji razmišljaju kupiti novi automobil, a dizelski motor jedna je od opcija.
Ukoliko posjedujete automobil sa dizelskim motorom, pretpostavljamo da je star koju godinu. Prema nekim podacima, prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj je gotovo 13 godina. To bi značilo da je velika većina automobila sa dizelskim motorom u kategoriji Euro V norme ili lošije. Što znači da ćete sa takvim automobilima u vrlo bliskoj budućnosti jako skupo plaćati prometovanje na cestama, a pogotovo u većim gradovima. U Njemačkoj su brojni veći gradovi uveli tzv. “eko-vinjete”, koje su obavezne na vjetrobranskom staklu, a koje pokazuju u kojoj eko-kategoriji je Vaše vozilo. Razlog tome je da sa nižim eko-kategorijama ne možete ući u uži dio središta grada, odnosno, možete, ali će Vas kazna za to brzo uvjeriti da Vam se to neće isplatiti.
Drugim riječima, država ili lokalna samouprava Vas kažnjava što imate “pogrešno” vozilo, koje je do prije koju godinu bilo sasvim prihvatljivo. Od novijih rigoroznih mjera na tu temu, iduće godine će u Velikoj Britaniji vozači plaćati skuplji parking za svoja dizel vozila u odnosu na vlasnike benzinaca. Pored toga, parkiranje u središtu Londona i Birminghama biti će i do 100 kn skuplje po danu kao dodatna naknada za vozila sa dizelskim motorom. U pravilu, vozila kupljena prije 2016. godine ne zadovoljavaju većinu tih zahtjeva, te će Vas posjedovanje takvog vozila koštati sve više i više (osim ako će Vam stajati na dvorištu bez da izlazi na prometnicu).
Ali to je izvan Hrvatske, zašto bi se mi trebali brinuti oko toga?
Ovakav stav je samo zakapanje glave u pijesak. Radi se o trendu putem kojeg države vrlo brzo i vrlo lako mogu dodatno zaraditi te popuniti proračun. Gotovo da nema ni jednog upotrebljivog razloga zašto već kroz koji dan netko kod nas ne bi zaključio da se ide u takav projekt dodatne naplate poreza i različitih naknada za dizelske motore. Smanjenje zagađivača, od kojih su dizelski motori na prvom mjestu i očito prvi na udaru, pozitivno utječe na okoliš i smanjenje emisija CO2. Prethodno smo već spomenuli kakve su trenutne cijene goriva, da je dizel od nedavno po prvi puta postao skuplji od benzina nakon više od 10 godina (a taj će se trend samo nastaviti – jedino je pitanje da li će benzin biti sve jeftiniji ili će dizel biti sve skuplji).
Čak i ugradnja plina, kao nekakvo alternativno rješenje ukoliko imate dizelaša, zbog porasta cijene plina u odnosu na nekadašnje kalkulacije, neće biti previše (ako uopće) isplativa. Sa Vašim vozilom nećete morati napraviti ni jedan kilometar, da Vas on dođe skuplje, jer će se godišnji porez uskoro obračunavati, između ostalog, i prema vrsti motora, što znači da ćete za dizelski motor plaćati skuplje u odnosu na benzinca. Potencijalno, cijena cestarina (ENC) se također vrlo jednostavno može prilagoditi tome da li je određeni automobil benzinac ili dizelaš (dovoljna je samo registarska tablica, kako bi netko došao do tog podatka).
Pored toga, sjetite se da je lako moguće da netko uvede dodatne načine kako se od dizelaša može zaraditi, odnosno, koji će njihove vlasnike koštati više. Ne treba se zavaravati i smatrati da su benzinci neokrznuti ovim trendom – oni će sigurno doći na red u idućih nekoliko godina. U određenim zapadnim zemljama već se priprema teren za apsolutnu zabranu proizvodnje i prodaje motora sa unutarnjim izgaranjem, a čak niti trenutno popularni hibridi ne izgledaju kao dugoročno rješenje, već se sve kreće u smjeru potpuno električnih vozila. Koliko je to dobro rješenje gledano dugoročno, tek će vrijeme pokazati (već sada su činjenice takve da se okoliš više zagađuje proizvodnjom jednog električnog automobila za razliku od jednog sa klasičnim motorom, a gdje su tu još baterije, njihovo punjenje i zbrinjavanje, kao i sva ostala povezana problematika …).
I, što sad?
Ne preostaje nam drugo nego čekati. Ukoliko želite posjetiti neki od njemačkih gradova koji ima “zelene zone”, morati ćete kupiti eko vinjetu (neovisno o tome da li je automobil benzinac ili dizelaš). Više o tome možete saznati OVDJE. Pored toga, moguće je da će kod njih vrlo skoro biti uveden sustav naplate parkinga prema tipu goriva, gdje će vlasnici dizel vozila plaćati skuplji parking. Pitate se kako će neki kontrolor znati koji je tip motora u vozilu? Kod onih koji imaju vanjske oznake, vrlo jednostavno – dovoljno je pogledati na prtljažniku da li postoji oznaka CDI, d, HDi, CRDi, dCi ili sl. Konkretniji način je uvidom u broj šasije, koji je prikazan na većini novijih vozila na vjetrobranskom staklu (ili ispod njega). Na razini Europe, vrlo lako se provjere registarske pločice zemalja članica EU, što znači da se do podatka o vrsti motora može doći u svega nekoliko klikova putem specijaliziranih mobilnih terminala i pratećih aplikacija.
Za sadašnje vlasnike dizelskih automobila, ukoliko ste svog limenog ljubimca kupili prije 2016. godine, dobro provjerite eko normu (najviše ih je u prometu sa normom Euro V), te u skladu sa time planirajte svoja putovanja po Europi kako biste izbjegli plaćanje visokih kazni, jer ste nehotice sa automobilom završili u dijelu grada u kojem ne biste smjeli biti prema eko-vinjeti. Ova napomena vrijedi i za vlasnike benzinaca. Pored toga, nemojte se iznenaditi ukoliko će cijena dizelskog goriva biti sve skuplja ili ako se uvedu novi nameti na dizelaše (prilikom registracije, tehničkog pregleda, plaćanja cestarina i dr.). Neke zemlje već su počele uvoditi mjere za zamjenu trenutnih dizel vozila sa novijim dizel vozilima (svima je jasno da bi svatko htio voziti novi ili noviji automobil, međutim kupovna moć rijetko kome to omogućava da si tako nešto priušti unutar idućih nekoliko godina). Što će biti kod nas, za sad nema nekih konkretnih informacija, Hrvatska nema tako jako gospodarstvo koje može napravit radikalni zaokret sa dizel goriva na benzin ili nešto treće u idućih desetak godina, bez sredstava EU ili neke treće strane (za što znamo da se neće dogoditi, jer nemamo bogate “prijatelje” koji bi nam posudili ili poklonili nekoliko stotina milijuna eura da premostimo taj problem sa gorivom).
Što se potencijalnih vlasnika novijih dizel vozila tiče, trenutna situacija nije toliko loša. Euro VI norma postignuta u pravilu aditivom AdBlue, jamči odlične rezultate na eko-testovima. Neka Euro VI vozila moći će zadovoljiti i idući, još rigorozniji standard, Euro VII. Za vlasnike vozila navedeno znači da će još godinama moći voziti svoja vozila po najvećim svjetskim metropolama, za razliku od nešto starijih vozila, odnosno onih vozila koja ne zadovoljavaju navedene norme. S obzirom na trenutnu situaciju oko dizela, mogu se očekivati niže cijene novih vozila sa tim motorom, zbog očitog pada prodaje istih (koji nije neočekivan, ali nije baš ni zaslužen), ali i toga da ne dođe do potpunog kolapsa na tržištu motornih vozila, jer se toliko benzinskih motora ne stigne proizvesti kolika je (gotovo preko noći) nastala potražnja za njima, zbog manjka povjerenja u dizelaše, što se tiče tvorničkih podataka o potrošnji i ispuhu CO2 i NOx, ali i zbog vanjskih utjecaja i troškova koji poskupljuju vlasništvo automobila sa dizelskim motorom u odnosu na benzinski motor.
Jedna zanimljiva infografika za kraj
Facebook komentari