Povratak na objave

Za uredsko poslovanje – stolno ili prijenosno računalo?

Gotovo sigurno vječna dilema pri odabiru novog (ili rabljenog, ali novijeg) računala – koji “oblik” uzeti. I stolna računala kao i prijenosna računala (ovdje prvenstveno razmatramo notebook računalo, ne i tablet/phablet računala, koja također mogu biti zanimljiva u specifičnim situacijama) imaju svojih prednosti i mana.

Za stolna računala postoji uvjerenje da su u pravilu hardverski snažnija, teže ih je otuđiti (ako ništa drugo, sigurno imaju više kablova), te ih je lakše nadograditi.

Za prijenosna računala se pak smatra da su prvenstveno zamišljena za prenosivost, odnosno rad na terenu, jer stolno računalo (iako nije nemoguće) ne možete baš tako lako spakirati i ponijeti s sobom.

Ne ulazeći u povijesni razvoj, mi ćemo se pozabaviti sa onime što je danas dostupno na tržištu, te Vas pokušati savjetovati da Vaše iduće računalo bude “ono pravo”. Treba uzeti u obzir da sami odabir računala ovisi o konkretnom radnom mjestu (npr. da li je to nekakva šalterska funkcija, na kojoj je u pravilu radni prostor veoma skučeni), ali i o dostupnom proračunu (računala za 5.000 kn i 15.000 kn nikad neće biti “ista”, osim što su – računala).

Odmah na početku, napomena: sa softverom se u ovoj objavi ne bavimo. Pretpostavljamo da će, uz adekvatni hardver, i stolno i prijenosno računalo moći pokretati sve aplikacije, a ukoliko je potrebno, uz dodatne adaptere oba mogu na sebe “nakačiti” specifične priključke koje standardno možda nemaju (npr. FireWire, USB-C, DisplayPort itd.).

Stolno računalo

ibm ps/2 model 80
IBM PS/2 Model 80 (8580-071) (slika preuzeta sa computinghistory.org.uk)

Da, tako nekako. Krajem 80-tih godina prošlog stoljeća, “revolucija” je bila u tome da računala više ne zauzimaju prostoriju, nego stanu na stol (eng. desktop). Odabrani primjer je bio česta konfiguracija, kod koje je kućište računala uglavnom bilo veće od monitora. Ako se prebacimo nekoliko desetaka godina unaprijed (danas), razvoj tehnologije je učinio svoje te današnje “stolno” računalo izgleda otprilike ovako:

Kao što je vidljivo iz priloženog, “kutija” je sve manja, a ekran je sve veći (otprilike kao i kod modernih smartphone-ova). No, nemojte da Vas sama veličina kutije zavara – u njima se može skrivati sasvim solidan hardver, koji može posramiti dobar dio “veće braće”. No, ono što je svim tim kutijama zajedničko je potreba za strujom (ono, ma da?). Ne, ozbiljno. Nestankom struje, one se gase jer nemaju ugrađenu bateriju (kao kod prijenosnih računala). I tu dolazimo do prve velike prednosti koju prijenosna računala (sa ispravnom baterijom) imaju u odnosu na bilo kakav oblik stolnog računala – backup rješenje u slučaju nestanka struje, nastavak rada na bateriji, a ovisno o kapacitetu baterije, to može biti i nekoliko sati (kod prijenosnih računala sa mogućnosti dodavanja dodatne, secondary baterije, rad se može produljiti i na preko 10 sati pa čak i više).

Da bi se isti “efekt” postigao kod stolnih računala, potrebno Vam je UPS rješenje, a UPS uređaji od cca 1000 kn (za primjer smo uzeli UPS specifikaciju 1400 VA, 700 W), mogu Vam jamčiti rad od jedva 30-tak minuta (ili puno manje, ovisno o potrošačima koji su spojeni na njega). Naravno, postoje i UPS uređaji koji mogu raditi puno dulje, no cijena takvima je na razini sasvim solidnog novog računala (i puno više).

Prednost (odnosno, bolje rečeno – potencijal) stolnih računala je da se kod njih dio komponenti može zamijeniti (ukoliko se radi o klasičnim oblicima kućišta – ATX, mATX i sl.). Ako s radi o AiO rješenjima ili npr. već prikazanom Intel Compute sticku, možete biti sretni ako ćete moći dodati npr. SD karticu. Drugim riječima, moderna “smanjena” računala su zapravo kao prijenosna računala bez ekrana, što se tiče mogućnosti promjene hardvera.

No, budimo realni – većina poslovnih kupaca koji uzimaju stolna računala ne razmatraju mogućnost nadogradnje hardvera, nego se s vremenom (što ponekad bude i više od 10 godina) mijenja cijelo računalo. Dakle, stolno ili prijenosno računalo – relativno je svejedno, bitno da se posao za koji je namijenjeno odradi.

Prijenosno računalo

U odnosu na stolno računalo, prijenosno računalo je praktično jer je sve u jednoj “kutiji” (iako bi se moglo reći all-in-one, taj pojam se uglavnom koristi za stolna računala kod kojih je cijela konfiguracija u monitoru). No, koliko god ono bilo prijenosno, nema tog prijenosnog računala koje će tlocrtno gledajući zauzeti manje mjesta na stolu od monitora i tipkovnice (ako pretpostavimo da je kućište računala na podu, što je najčešće slučaj). Dakle, prijenosno računalo zauzima više mjesta na radnom stolu (17,3″ nešto više od uobičajenih 15,6″), no za razliku od stolnog računala, prijenosno u pravilu možete poklopiti, time zaštititi ekran i tipkovnicu (od prašine, polijevanja … pa čak i dok jedete gablec iznad stola, da mrvice ne upadaju među tipke … ne pitajte, svačeg smo se već nagledali).

prijenosna računala
A ni prijenosna računala nisu više što su nekad bila: tableti, transformeri … (slika preuzeta sa pinterest.com)

Jedan od nedostataka prijenosnog računala u odnosu na stolno računalo je – ergonomija. Nažalost, nema tog prijenosnog računala kod kojega se može idealno složiti nagib ekrana u odnosu na tipkovnicu, zadržavajući udobnu udaljenost kako za ruke tako i za oči. Naravno, moguće je nabaviti dodatnu tipkovnicu/miš, ali takav “zahvat” prijenosno računalo pretvara u “kućište” (i to poprilično veće od danas uobičajenih).

Jedna od prednosti prijenosnog računala je da ono u pravilu ima ugrađen WiFi adapter, što znači da se možete spojiti na bežičnu mrežu dok kod stolnih računala (osim ako se radi o AiO varijantama) WiFi adapter u pravilu bude iznimka (odnosno, morate ga posebno nabaviti ako Vam je potreban). Što to zapravo znači za Vas? U slučaju nestanka struje, čak i da imate UPS za Vaše stolno računalo, nećete jednostavno moći povezati Vaše računalo na hotspot koji Vam može omogućiti Vaš mobitel ili tablet.

Postoji i varijanta spajanja putem USB kabela (eng. tethering) kako bi se na računalu dobio Internet, međutim, to nije uvijek plug&play postupak, a obično kada će Vam najviše trebati, neće imati USB kabel za spajanje mobitela na računalo kod sebe. Kod prijenosnog računala je i to jedna briga manje, jer je WiFi u velikoj većini takvih računala ugrađen, odnosno dio standardnog hardvera (napomena: kod novijih prijenosnih računala moguće je primijetiti trend izbacivanja LAN priključaka, odnosno korištenje istih isključivo preko USB ili USB-C priključaka uz LAN adapter).

Usporedba hardvera

Krenimo sa pretpostavkom da Vam je svejedno da li će Vaš djelatnik raditi na stolnom ili prijenosnom računali, ali želite da radi na identičnom hardveru (procesor, radna memorija, kapacitet diska itd.). Uzet ćemo u obzir dva što je moguće sličnija uređaja (jedno stolno računalo sa monitorom te jedno prijenosno računalo), kako bismo mogli pokazati cjenovnu razliku ukoliko želite zadržati sposobnost rada u slučaju nestanka struje.

Stolno računalo
HP 400 ProDesk G5 MT, 4CZ64EA
Prijenosno računalo
HP 17-by1003nm, 7QC14EA
ProcesorIntel® Core i5 8500 (up to 4.10GHz) Intel® Core i5 8265U 1,60 GHz (up to 3.90 GHz)
RAM memorija1x 4 GB DDR4 2666 MHz1x 8 GB SO-DIMM DDR4 2400 MHz
Tvrdi disk500 GB SATA 7.200 o/min 256 GB SSD
Veličina ekranaMonitor V214.7, 21″ anti-glare, 17,3″
GrafikaIntel® UHD Graphics 630 Intel® UHD Graphics 620
Optički uređajDVD-RWDVD-RW
Operativni sustavneDOS (kao da ga i nema)
WiFIneda
Baterijaneda, li-Ion 3 ćelije (procjena do 4 sata autonomije)
Cijena (sa PDV-om), kod istog dobavljača4.584,42 kn 4.449,99 kn

Prema prethodnoj tablici, zaključit ćemo da su odabrana računala dovoljno slična po performansama i cijeni te da možemo pretpostaviti da će podjednako izvršavati poslovne zadatke sa uobičajenim softverom (Microsoft Windows operativni sustav, uredski paket programa Microsoft Office i sl.). Za otprilike istu cijenu dobijete slijedeće:

  • stolno računalo sa gotovo identičnim procesorom kao i prijenosno računalo
  • stolno računalo sa dvostruko manje radne memorije od prijenosnog računala
  • stolno računalo sa dvostruko više kapaciteta diska, no otprilike dvostruko sporijeg u čitanju/pisanju u odnosu na prijenosno računalo
  • stolno računalo sa većim ekranom full HD rezolucije, dok je kod prijenosnog ekran manji i rezolucije od 1600×900 piksela
  • stolno računalo sa gotovo identičnim grafičkim čipom (integrirana grafika) kao i prijenosno računalo
  • oba računala imaju optički uređaj, ali ne dolaze sa upotrebljivim operativnim sustavom (računate na doplatu od cca. 1.000 kn u oba slučaja)
  • stolno računalo ne dolazi sa WiFi adapterom za razliku od prijenosnog računala (najjeftiniji USB WIFI adapteri mogu se nabaviti već za pedesetak kuna)
  • stolno računalo ne dolazi sa baterijom kao kod prijenosnog računala. Ukoliko biste htjeli imati mogućnost neometanog rada u slučaju nestanka struje u trajanju od nekih 4 sata, procjena je da bi Vam za takvo što za jedno računalo bilo potrebno UPS rješenje koje je cijenom daleko iznad cijene računala (1.000 € pa na više). Razlika u novoj bateriji za prijenosno računalo i novoj bateriji za UPS uređaj je također nezanemariva (oko 8 puta)

Što sada?

Ranije smo spomenuli da je ergonomija stolnog i prijenosnog računala neusporediva, no za razliku od stolnog računala, prijenosno može “postati” stolno – potrebno je “samo” nabaviti monitor (i prema potrebi, tipkovnicu i miš). Samim time, dobiva se platforma sa 2 ekrana, ili jedan veći ekran (uz pretpostavku da je prijenosno računalo poklopljeno).

Kako otprilike izgleda situacija sa drugim monitorom spojenim na prijenosno računalo (slika preuzeta sa msi.com)

Cijena novog monitora od 21.5″ je od 600 kn (sa PDV-om) na više, a bežična tipkovnica+miš se može nabaviti već od 100 kn (sa PDV-om). U odnosu na početnu razliku u cijeni, ovakav “komplet” prijenosnog računala koštao bi nešto više od 500 kn u odnosu na stolno računalo.

Ukoliko bi zarotirali pozicije i htjeli od stolnog računala dobiti “prijenosno”, odnosno da je strujno (privremeno) neovisno, potreban nam je prethodno spomenuti adekvatan UPS, koji nije dostupan ispod cca 7.500 kn (sa PDV-om), a da bi stolno računalo moglo raditi otprilike isto vrijeme kao i prijenosno računalo bez vansjkog napajanja. Famozni pojam “razlike u cijeni” je sada više nego očit.

Naravno, u slučaju nestanka struje dodatni monitor spojen na prijenosno računalo neće raditi, no ipak Vam ostaje ekran prijenosnog računala, te svoj posao možete dovršiti. Bez UPS-a (što je doista najčešći slučaj po tvrtkama), nerijetko dolazi do gubitka dijela podataka (ili zadnjih nekoliko sati rada) na stolnom računalu (dakle, onaj dokument koji ste radili od jutra, a niste ga spremili, vrlo vjerojatno ćete morati raditi ispočetka – autosave nije savršen i u ključnim situacijama nažalost neće odraditi ono za što je zamišljen).

A sada, zamislite da imate potrebu za 10 ili više takvih računala (ili kompleta). Samo na UPS-ove biste potrošili oko 10.000 €, ukoliko biste stolnim računalima htjeli osigurati neometani rad u slučaju gubitka struje od 4 sata po svakome računalu. Treba uzeti u obzir da su nestanci struje doista rijetki, ali oni će se dogoditi, čak i greškom nekog od djelatnika (npr. nenamjerni kratki spoj ili preopterećenje na električnom sustavu tvrtke zbog prevelikog broja potrošača), onda kada će Vam to najmanje nedostajati – a to su određeni rokovi za isporuku dokumentacije i slične situacije.

Očita prednost stolnih računala (ne nužno i AiO računala, NUC računala i sl.) je u puno lakšem popravku pojedinih komponenti (ode monitor – priključite drugi, ode DVD uređaj – ubacite drugi, ode matična ploča – relativno jednostavno zamijenite za drugu itd.). Kod integriranih rješenja, to nije uvijek moguće i nerijetko zahtijeva da se bez računala zbog potrebe popravka ostane na neko dulje vrijeme (u slučaju jamstva, nerijetko i do 2-3 tjedna).

Zaključak?

Šteta što Nikola Tesla nije još poživio pa realizirao koncept bežične struje, no to ne znači da nestanak iste ne bi i dalje predstavljao problem. S obzirom da se ljudski rod toliko naviknuo na komociju koju ona predstavlja (barem u razvijenom svijetu), nestanak struje, pogotovo u poslovnim situacijama, predstavlja veliki problem te je za kontinuirano pružanje usluge nužno imati backup rješenje, koje se uglavnom temelji na baterijama ili akumulatorima adekvatnog kapaciteta (naravno, možete nabaviti i dizelske strujne agregate – međutim, s obzirom na buku koju oni proizvode, nisu baš prikladni za uredsko poslovanje).

Ukoliko ergonomiju računala proglasimo kao manje važnu (s obzirom na uglavnom neprikladno uredsko osvjetljenje, neadekvatne stolove i sve ostale radne (ne)uvjete u prosječnim tvrtkama) pri donošenju odluke o kupovini, ponekad je bolje rješenje uzeti prijenosno računalo (iako ga nećete nigdje prenositi) umjesto stolnog računala (koje sigurnu nećete negdje prenositi). Naravno, ukoliko želite uzimati stolna računala za 10.000 kn i više, postoje i “adekvatna” odnosno usporediva prijenosna računala u istom cjenovnom rasponu, uz iste hardverske karakteristike (i ono najbitnije – bateriju).

Imajte na umu i samu namjenu računala, odnosno vrstu posla koji se njima treba rješavati (za grafičke potrebe ili potrebu za velikim detaljima, veličina ekrana je uglavnom presudna, 17,3″ kao najveća dijagonala ekrana na prijenosnom računalu je daleko ispod adekvatnog za dugotrajan rad), no u situacijama kada je radni stol skučen sam po sebi, prijenosno računalo ponekad bude bolje rješenje od stolnoga, jer ga lako možete preseliti s kraja na kraj stola, privremeno pospremiti i sl. (sa stolnim računalom to može biti malo teže ili zahtijevati više vremena – monitor i periferija su svaki za sebe, puno su veći, itd.).

Facebook Komentari