U prethodnoj objavi bavili smo se sa čišćenjem periferije – u ovoj objavi naglasak je na “sadržaju” računala, neovisno o tome da li se radi o stolnom računalu ili prijenosnom računalu. Iako je “službeni” naziv stolno računalo, velika većina računala (kutija, kućišta, kanti, … kako kome drago) smještena je na podu, a pored toga – nerijetko na takvoj lokaciji koja ne osigurava dovoljno zraka radi učinkovitijeg hlađenja (u kutu sobe, između dva stola ili komada namještaja i slično).
Samim svojim radom, kućište računala će privlačiti vanjski zrak, putem kojega će dolaziti prašina u njegovu unutrašnjost, te se prirodno zalijepiti za ključne dijelove hlađenja, a to su rubovi i površina ventilatora koji trebaju odvoditi toplinu i/ili dovoditi hladniji zrak do komponente koja treba biti hlađena. Drugim riječima, s vremenom se potencijal hlađenja smanjuje, odnosno, Vaše računalo se više grije. Ovo se očituje u sve češćem i bržem okretanju ventilatora, što kao očitu posljedicu ima i veću buku računala u radu. Porast temperature od nekoliko °C unutar kućišta značajno će smanjiti mogućnost hlađenja ključnih komponenti koje zahtijevaju što je moguće hladniji prostor – procesor (CPU), čipove na matičnoj ploči (northbridge, southbridge) te procesor na grafičkoj kartici (VGA) – a kod “jačih” računala i pločice radne memorije (RAM).
Idemo pod “haubu”
Otvaranje kućišta vrlo je jednostavno, najčešće je dovoljno sa zadnje strane otkopčati ili odšarafiti elemente koji drže bočnu stranicu kako bi se ona pomicanjem prema stražnjoj strani kućišta otkopčala i povukla prema van. Ako gledate kućište s njegove prednje strane, u pravilu se miče lijevi bočni panel (jer je uz desni panel smještena matična ploča sa većinom ostalih komponenti).
Zašto uopće dolazi do skupljanja prašine? Postoji više razloga, ključan je taj da zrak ulazi u kućište, a određene elektroničke komponente (zbog strujnog toka i stvaranja manjeg magnetskog polja) su pravi magnet za prašinu. na idućoj slici prikazujemo kako “otprilike” izgleda strujanje zraka u nekom kućištu. Postoje različiti pristupi, no određeni zakoni fizike su neumoljivi (među kojima je onaj koji govori da topli zrak ide prema gore, a hladni prema dolje) koji određuju najbolji način za hlađenje kućišta, odnosno sadržaja koji se nalazi unutar njega.
Mogu ja to …
Nadamo se da ne moramo posebno napominjati, ali prije bilo kakvog rada unutar kućišta, preporuka je isključiti napajanje (na prekidaču ukoliko postoji ili odspojiti strujni kabel iz napajanja). Pored toga, za sve što radite unutar kućišta potreban je oprez kako ne biste oštetili neku od komponenti. Ovo se odnosi i na korištenje kompresora za zrak, usisavača i drugih uređaja ili pomagala. Vodi nema mjesta unutar kućišta (vodeno hlađenje kao sustav je iznimka). Ako želite ukloniti masnoću na nekom dijelu, koristite medicinski alkohol jer brzo i lako ishlapi.
Ukoliko ćete koristiti kompresor ili komprimirani zrak u boci za čišćenje kućišta, svakako Vam preporučamo da to činite na otvorenom prostoru, te da imate minimum zaštitne opreme na glavi.
Ma koga je zrak ozlijedio?
Stvarno, zaštitna oprema? Razlog njoj leži u činjenici da će komprimirani zrak pokrenuti čestice prašine i eventualnih drugih sitnih komadića u svim smjerovima, te Vas nešto od toga može pogoditi u oči (osim ako nemate naočale), a sama prašina će krenuti prema Vama, a doista nije potrebno da ju udišete. Možete se poslužiti usisavačem, iako će dio nečistoće sigurno pronaći svoj put do Vas. Kada koristite zrak, pazite s koje udaljenosti “ispaljujete” mlaz zraka, kako ne biste učinili više štete nego koristi. Prvo pokušajte sa veće udaljenosti, a zatim se približavajte dijelu koji želite ispuhati. Ventilatore pridržavajte kako se ne bi vrtjeli nepotrebno i potencijalno oštetili (a pogotovo elektromotorić koji ih pokreće). Posebnu pažnju imajte prema svim žicama koje povezuju različite komponente, kako manevriranjem po kućištu neku od njih ne odspojite ili ne potrgate.
Unutrašnjost CD/DVD optičkih uređaje nemojte ispuhivati sa zrakom kako ne biste oštetili mehanizam, za njih je dovoljno upotrijebiti posebne medije za čišćenje leće. Isto vrijedi i za floppy uređaje. Kada već čistite, nemojte zaboraviti i napajanje na zadnjoj strani, većina njih ima aktivni ventilator, koji uvlači prašinu unutar napajanja i pridonosi jačem grijanju elektroničkih komponenti – nepotrebno. Sa stražnje i prednje strane kućišta ispušite USB i druge priključke kako prašina ne bi onemogućavala ostvarivanje dobrog kontakta sa drugim uređajem.
Kod kućišta koja imaju filtere za zrak (koji trebaju prikupiti veći dio prašine) nemojte zaboraviti njih očistiti (no, ukoliko ste takvo kućište i nabavili, vjerojatno je jedan od razloga taj što ste htjeli imati prašinu pod kontrolom pa to vjerojatno već redovno i radite).
Ali ja imam laptop/notebook …
Ovisno koji konkretan model imate, možete imati više ili manje mogućnosti u njegovom čišćenju, a bez potrebe da ga rastavite na sastavne dijelove. Kod “ozbiljnijih” notebook-ova, većina komponenti je i više nego dostupna. Kod drugih, to nije slučaj, za svaki zahvat na hardveru morate micati cijelu donju oblogu.
Kod notebook-a je najvažniji element što se hlađenja tiče njegov hladnjak (eng. heatsink), koji povezuje nekoliko elemenata, od koji najvažniji procesor (CPU) a izlaz mu je najčešće sa bočne ili stražnje strane. U pravilu se radi o bakru, a na izlaznom dijelu hladnjaka nalazi se aktivni ventilator (ono čudo koje buči dok pokušavate raditi u miru, a on bruji kao da će poletjeti). Ukoliko se taj ventilator čuje glasnije nego obično (a nemate aktivne aplikacije koje bi opterećivale procesor), najvjerojatnije je zbog prašine i prljavštine smanjen kapacitet hlađenja hladnjaka, te je vrijeme da ga očistite (ispušete). Vašom omiljenom tehnikom ispuhivanja (kompresor, komprimirani zrak u boci ili plućima) pažljivo ispušite sav “višak”. Nemojte pretjerati sa jačim izvorom zraka i nemojte sa punom snagom sa kompresora usmjeriti zrak u hladnjak, možete samo napraviti štetu (da, biti će očišćeno, ali moguće je da elektromotorić više neće vrtjeti ventilator).
Što je sa ostalim sličnim uređajima?
All-in-one računala su veoma slična prijenosnim računalima, teško da ćete ih moći rastaviti bez većeg napora (ili većeg utroška vremena), a samim time i kvalitetno očistiti. Igraće konzole u pravilu imaju aktivne hladnjake, što znači da i njih nije loše povremeno “propuhati”, ali isto tako računajte na njihov položaj – ne moraju nužno biti na podu, iako najčešće tamo i završe. Kod tableta i mobitela prašina eventualno može biti u priključcima (USB, slušalice), a ako se oni pregrijavaju u radu, to je najčešće zbog neke aplikacije koja koristi većinu procesora i nepotrebno opterećuje uređaj, dovodeći ga u stanje pregrijanosti, smanjujući kapacitet baterije i ukoliko se sporna aplikacija ne ukloni, riskirate fizičko oštećenje komponenti Vašeg tableta/mobitela.
“Bonus” prijedlog za hlađenje prijenosnog računala: dugotrajni rad prijenosnog računala položenog na neku podlogu, najčešće radni stol, neminovno će podići njegovu temperaturu, jer sav topli zrak ipak ne ode direktno prema plafonu, nego se prenosi u svim smjerovima, polako grijući stol (zbog relativno malog slobodnog prostora između dna prijenosnog računala i stola). Za posljedicu imate ventilator hladnjaka koji se brže vrti kako bi smanjio temperaturu u unutrašnjosti prijenosnog računala, a samim time imate i veću buku u prostoru. Predlažemo nabaviti pasivne ili aktivne stalke za prijenosna računala. Ovisno o kutu, ergonomija možda ne bude adekvatna, pa ćete morati raditi na posebnoj tipkovnici i mišu kako bi ruke bile pošteđene većeg napora i neprirodnog položaja.
Facebook komentari