U prethodnom nastavku obećali smo Vam dati komentar na jednu kompilaciju padova dronova (a takvih kompilacija gotovo svakodnevno nastaje sve više i više). Dronovi su, nažalost, nemoćne žrtve pojedinaca koji sa njima upravljaju na način koji nije dobar. A koji je to način? Za početak, onaj koji će Vam jamčiti da svako polijetanje Vašeg drona ima i njegovo uspješno slijetanje (bez brige, još ni jedan dron nije ostao u zraku, svi prije ili kasnije padnu na zemlju).

Kao i kod svake druge opreme, dronove je izumio čovjek da bi ih koristio – čovjek. Tim ljudi koji danonoćno razvoja tu tehnologiju i proizvede određeni proizvod, svim krajnjim korisnicima daje na korištenje i priručnik za upotrebu, upute, vodič … kako god ih već zvali. Naravno, kao i u većini drugih slučajeva, znatiželja i nestrpljivost učiniti će svoje, te će dron već nakon nekoliko minuta od raspakiravanja završiti u zraku … i vrlo vjerojatno u smeću (ili na jako skupom popravku). Ne želimo uvrijediti one sa dugogodišnjim letačkim stažem na području dronova i sličnih letjelica upravljanih daljinski, ali, iako postoje osnove i dio elemenata koji su identični ili približni, svaki proizvod ima svoje specifičnosti koje ga razlikuju od bilo kojeg drugog. Čak i da se radi o promjeni funkcionalnosti jedne jedine tipke, ukoliko ćete za njom posegnuti jer ste uvjereni (ili ste zapamtili sa nekog drugog modela) da ona radi nešto (a napraviti će nešto drugo), navedeno se treba usvojiti. U zrakoplovstvu postoji pojam preobuke – možete godinama letjeti kao komercijalni pilot na npr. Boeing-u 737, ukoliko želite prijeći na Boeing 747, čekaju Vas sati i sati preobuke, uvježbavanja procedura, instrumenata i svega ostalog, prije nego ćete ići na samostalni let (naravno, niste sami u posadi), odnosno, da izađete iz faze treninga i završite preobuku.

Dronovi su jednostavni

Naravno. Dok ne padnu. Recimo da ste odlučili proučiti sve što ste dobili uz svoj novi dron. Zahvaljujući razvoju tehnologije i Interneta, vrlo vjerojatno je za Vaš konkretni dron netko već snimio nekakav filmić o korištenju i objavio ga na YouTube-u. Ne možete biti u takvoj žurbi da nemate barem 15-20 minuta koliko u prosjeku takvi filmići traju, možda saznate neku specifičnost, od ljudi koji su njime upravljali prije Vas, koje će Vam možda spasiti dron u situaciji koju vjerojatno ne očekujete (čovjek uči na tuđim greškama …).

preuzeto sa reddit.com

Da bi bilo koje tijelo (sa pogonom ili bez) letjelo, treba poštivati neke zakone aerodinamike. Zrakoplovi i helikopteri trebaju uzgon da bi letjeli. Dronovi nisu iznimka od tog pravila. Ali je velika razlika dronova u odnosu na prethodno spomenute letjelice u tome da su oni opremljeni elektronikom koja razmišlja umjesto pilota drona oko letenja (bolje bi bilo reći, lebdenja u mjestu). Nisu svi dronovi isti, svaki ima svoja ograničenja, mogućnosti i funkcionalnosti. Bolji dronovi su danas toliko napredni da je dovoljno dron podići s tla sa neke lokacije te ga tamo (+/- koji centimetar) možete pronaći i nakon 15-20 minuta bez da išta radite sa daljinskim upravljačem. Neovisno o vjetru, neke razumne brzine.

Drugim riječima, današnja dron tehnologija Vama omogućava da njega ne letite, nego zapravo vozite (kao da je na cesti, a ne u zraku). Naravno, za razliku od vozila na zemlji, dronovi imaju treću dimenziju pomoću koje se krećete u visinu, no upravo taj raspon kretanja i nezamaranje sa osnovama letenja najčešće dovode to toga da se piloti drona prečesto precijene i počine grešku (ili više njih) koje obično završavaju padom drona. Što je odlično, ako je samo pad drona – ukoliko usput nije i materijalna šteta ili ozljeda pilota drona ili drugih osoba/životinja, pa i biljaka.

Jedan od najčešćih uzroka pada drona je kada pilot “pokupi” nešto u manevriranju, najčešće bočno ili prema unatrag. Dron ima kameru (većina fiksnu, a oni bolji preko gimbal sustava i pokretnu). Sigurno ste vidjeli brojne snimke gdje se vidi da se dron zaleti u krošnju stabla, zid zgrade, rasvjetni stup, kabel dalekovoda i slično. Najčešće se sama točka udara ne vidi, jer je pilot dron pomicao bočno ili unatrag (a na kameri vidi samo prema naprijed te pored toga sigurno nije imao bliski vizualni kontakt sa svojim dronom). Gdje je tu problem? Ukoliko ste vozač automobila (za što pretpostavljamo da jeste), zamislite da Vam netko kaže da trebate vozilo parkirati bočno ili u rikverc u odnosu na Vašu trenutnu lokaciju na cesti, a sva stakla osim vjetrobranskog su Vam pokrivena da ništa kroz njih ne vidite van. Tako nekako. Da li biste se uopće usudili krenuti sa mjesta? Vjerojatno ne. Zašto onda piloti dronova to rade?

Pada, pada, pada … dron!

Drugi problem koji se često dogodi kod neiskusnih pilota dronova je taj da se ne mogu odlučiti u što gledaju: složeniji dronovi imaju daljinski upravljač sa ekranom i nizom tipki te priključen mobitel ili tablet. Na daljinskom upravljaču su podaci koji Vam (uzeti s rezervom) ne trebaju svake sekunde. Na ekranu mobitela ili tableta Vam je prikazana slika koju šalje kamera, a koja je, ponavljamo, najčešće usmjerena prema naprijed. Pored te slike, na tom ekranu može biti cijeli niz drugih podataka (karta, preostala razina baterije, trenutni mod snimanja, brzina kretanja, …). Ukoliko ste početnik, slobodno sve to zanemarite i “back to basics“: oči uprte na dron, letite prema osjećaju i neposredno gledajte kako dron reagira na Vaše naredbe koje mu šaljete putem daljinskog upravljača. FPV naočale ne želimo spominjati, jer su tek one pravi mamac i pravi troublemaker za neiskusne pilote dronova.

Tek kada savladate upravljanje dronom na način da gledate u njega i samo u njega, a ostatak podataka pregledate tek kada su Vam oni potrebni, možete kombinirati sa slikom sa kamere, ali u pravilu bi dron uvijek trebao biti u Vašem vidokrugu. Naravno, dok dron ima mogućnost odletjeti od Vas 10 i više kilometara, tko bi tome odolio, zar ne? Samo je pitanje, da li će se taj dron i vratiti, ili – da li ćete ga znati vratiti (nemojte se pouzdati u “return-to-home” naredbu, to je pomoćni mehanizam koji nije savršen).

Za sve “turbo” pilote, koji su upravo raspakirali svoj novi dron i nestrpljivo se pripremaju za njegov prvi let – nemojte to pokušavati u zatvorenom prostoru. Teško je onima koji su u stanu, za razliku od onih koji su u kućama sa dvorištem. Ali, strpite se barem toliko dok ne nađete neko izdvojeno mjesto na otvorenom. Može biti i obližnji park, ali neka ne bude krcat ljudima. Dok savladate osnove konkretnog drona u nekoliko letova, tada se možete igrati u zatvorenom. Vrlo čest slučaj je sa prvim polijetanjem u zatvorenom prostoru. Određeni se dronovi naredbom za polijetanje podignu i na 1,5-2 metara visine. Ukoliko to niste predvidjeli, udariti ćete u nešto iznad drona, bez mogućnosti da polijetanje zaustavite putem daljinskog upravljača.

Idući veliki problem koji nastane kod dronova sa kamerama je taj da se pilot ne može odlučit da li želi letjeti ili želi fotografirati/snimati. Vjerujte nam, samo profesionalcima uspije oboje u isto vrijeme. Sjetite se zrakoplova F-14 Tomcat: naprijed sjedi pilot koji se bavi letenjem, iza je RIO koji je zadužen za naoružanje i protumjere. Ukoliko želite i letjeti i snimati (a tek ste počeli sa tim “poslom”), pokušavate spojiti nespojivo, odnosno – biti ćete zauzeti jednom radnjom te nećete primijetiti da drugom radnjom stvarate potencijalno opasnu situaciju.

Prvo naučite letjeti, snimati uvijek stignete. Ono što je bitno za shvatiti (za svakog ponaosob) jest što za Vas predstavlja dron – da li je to letjelica koja usput može nešto i snimiti, ili je to “prijevozno sredstvo” za fotoaparat/kameru. Između ne postoji. Naravno, svaki let može imati drugu ulogu za Vaš dron. Bitno je znati što Vam je prioritet. Ukoliko želite letjeti radi gušta, visine, brzine i svega ostalog, a ne razmatramo FPV letenje (sa naočalama, bez neposrednog pogleda na dron), ne treba Vam kamera niti ikakav ekran nego samo gledate u dron. A ako želite napraviti odlične snimke, fokusirani ste na kadar, kompoziciju i scenu pred Vama, a dron samo pokušavate postaviti na najbolji mogući način kako biste željeni kadar ovjekovječili.

Aerodinamika, termodinamika, meteorologija, …

Tako. Kupili ste dron baš zato da Vam ništa od navedenih znanstvenih disciplina ne treba. Dron će letjeti tamo kamo ga pošaljete i to je to, “simple as that“. Sjetite se da i za dron, kao i za sva ostala leteća tijela, vrijede osnovni zakoni fizike, gravitacije, smjera vjetra, vlage i ostalih faktora iznenađenja (ukoliko niste spremni na njih). Ukoliko imate oštećen propeler, a da to ne primijetite na vrijeme, izgubiti ćete uzgon kao i upravljivost dronom. Gravitaciji se dron izmiče na način da ga aktivna elektronika, u dopuni sa GPS signalom i senzorima drži na nekoj lokaciji dok Vi ne odlučite nešto drugo. No ukoliko dron ostane bez struje, pogodite gdje će završiti. Smjer vjetra – ovo piloti drona jednostavno sami moraju isprobati na vlastitoj koži (nažalost, na “koži” drona). Ukoliko dron ima maksimalnu brzinu leta 50 km/h, a vjetar puše brzinom 70 km/h – a Vi želite letjeti u vjetar – dron će zapravo ići u smjeru vjetra brzinom od 20 km/h, tj. vjetar će ga odnijeti i nećete si moći previše pomoći. Vlaga – čestice vode koje se mogu skupljati na propelerima smanjuju uzgon i mogu dovesti do pada drona, jer više neće imati mogućnost održavati putanju leta ili uopće održavati svoju težinu u zraku. Iako bi trebalo biti očito, po kiši se sa dronom (u pravilu) ne leti. Ili, može se letjeti uz određene pripreme i dodatne zahvate na dronu – samo što ćete teško procijeniti koji je to trenutak kada to više nije moguće, jer kada dron krene dolje – to je to, fajrunt, kraj.

Vrlo često dronovi padaju zbog krive procjene pilota drona. Prijatelj Vas nagovori da ga blisko pratite na skateboard-u, a ne dogovorite pravac kretanja (te općenito, scenarij) – s dronom udarite u prijatelja jer je naglo skrenuo ili se naglo zaustavio, a Vi niste stigli (ili niste znali) odreagirati na pravi način. Brojni piloti dronova se precijene u mogućnosti praćenja terena ili površine vode, najčešće jer nemaju neposredni pogled na dron.

Nastavno na aerodinamiku i fiziku, dok se dron kreće, postoji jednostavna formula koja otprilike glasi “masa x akceleracija”. Pojednostavljeno, dron koji se kreće u jednom smjeru neće se zaustaviti kao ukopan kada Vi to zaželite, nego će mu trebati jedno vrijeme do zaustavljanja i/ili promjene smjera. Manji je problem vrijeme, veći je problem dovoljni prostor (kojeg obično nećete imati). Ovaj dio također spada pod upoznavanje sa dronom i njegovim mogućnostima. Isprobajte kako on leti, koliko mu treba da se zaustavi, koliko kasni njegova reakcija na vaše komande na daljinskom upravljaču, a tek dok to sve savladate, možete ići u stvarne situacije, među objekte i ljude (ne ulazimo u odredbe Pravilnika). Ako znate letjeti na dvorištu, znati ćete i bio gdje drugdje, a ako to ne znate, sigurno se nećete to odjednom naučiti u prostoru koji Vam je nepoznat, nepredvidiv i najčešće opasan za druge zbog Vas i Vašeg drona ukoliko nešto “fulate”.

Dron je pametan, ima senzore, kameru, GPS, napredne funkcije …

Slažemo se, kao i dobar dio najnovijih automobila na prometnicama, pa rijetko koji nudi sigurnu i savršenu vožnju bez potrebe za upravljanjem od strane vozača. A automobili su u prometu više od 100 godina, sadašnja dron tehnologija kao takva, u komercijalnoj primjeni stara je nekih 10-15 godina. Napredniji dronovi koji nude određenu razinu automatizacije, najčešće u rukama pilota drona koji nije savladao ni osnove letenja, vrlo brzo završe svoj radni vijek. Jedan on “zanimljivijih” sustava je aktivno praćenje nekog objekta u kadru – recimo, želite se voziti na biciklu, a da Vas dron automatski prati. Ovisno koliko je dron napredan, ima određene senzore koji bi mu to trebali olakšati, ali pilot drona je odgovoran za nadziranje njegove putanje kao i za reakciju ukoliko nešto krene u pogrešnom smjeru.

Možda najveći problem što se tiče korištenja dronova proizlazi iz Vašeg stava prema samom dronu. Ukoliko na njega gledate kao na igračku i nešto za povremenu zezanciju, samo se sjetite da Vas ta igračka može ozbiljno ozlijediti. Naravno, kao i brojne druge stvari, ali ovdje možete vrlo lako i sami sebe ozlijediti (otprilike kao da se sami prostrijelite sa lovačkom puškom jer niste znali s njom rukovati – da li Vam je to trebalo?). Ne tako davno, glavna igračka bila je hoverboard:

Kao što vidimo, treba znati sa time upravljati. Isto je i kod dronova – to što je netko drugi kroz razvoj omogućio prosječnom korisniku da počne njime letjeti iste sekunde kako ga dobije u ruke i uključi, ne znači da određena pravila letenja ne treba poštivati. Kao i brojne druge vještine u životu, i vještina upravljanja stvarima na daljinski je nešto što dolazi s vremenom, nekima treba kraće, nekima duže, u pravilu nije nešto što se ne može savladati, ali nestrpljivost i želja za maksimalnim uživanjem što je prije moguće preduhitre čovjeka koji će više prije, nego kasnije, napraviti krive poteze i vrlo brzo uništiti dron.

Nekakav, kao, zaključak

Za kraj, naš rezime glasio bi “prostor, procjena i pilot”. Kao što vidite, dron nije spomenut, iz jednostavnog razloga – dobar pilot drona moći će upravljati bilo kojim dronom, uz kraću prilagodbu, bez obzira na prostor u kojem leti i sa odličnom procjenom situacije oko sebe i oko drona. Čak i iskusni piloti dronova uzimaju vrijeme za pripremu, kako bi se upoznali sa prostorom i procijenili različite uvjete (na terenu, bliža okolica, vremenski uvjeti i dr.). Početnici ovo elegantno zanemaruju i preskaču, da bi se potom relativno brzo čudili zašto im je dron pao ili završio tamo gdje nije trebao. Sve je relativno podnošljivo ako je jedina šteta koja je nastala samo na Vašem dronu, no ukoliko oštetite nešto drugo ili ozlijedite nekog drugog, priča se bitno mijenja. A iznenađujuće i gotovo nevjerojatno je koliko ljudi vole eksperimentirati i namjerno izazivati situacije koje će kao rezultat imati pad ili gubitak drona (letenje u jato ptica, zezanje sa kućnim ljubimcima i sl.):

Svima onima koji tek žele krenuti sa dronovima, predlažemo da se informiraju na vrijeme i unaprijed, prouče sve dostupne video materijale te da se upoznaju sa željenim dronom prije nego ga kupe ili zaprime (za dobar dio njih, kompletne upute možete preuzeti i bez kupovine drona). Za one koji već lete (a iskusni su), nemojte da Vas to iskustvo ponese i zavara … kao i u zrakoplovstvu, najčešći uzrok pada zrakoplova/drona je i dalje ljudski faktor. Za one koji namjerno krše pravila i lete sa dronovima tamo gdje ne bi smjeli – kažnjavate nas koji želimo letjeti po pravilima, a sebe dovodite u situaciju da možete kazneno odgovarati. Primjer takvog kršenja pravila dajemo u nastavku, a za sve one koji se pitaju zašto bi se dronovi trebali pridržavati zrakoplovnih pravila – jednostavno. Vi ste najnoviji sudionik zračnog prostora, u kojem su godinama na snazi ustaljena pravila i procedure za generalnu, komercijalni i vojnu potrebu – pa svejedno dolazi do zrakoplovnih nesreća. Oni koji koriste dronove, a ne pridržavaju se ikakvih pravila, samo povećavaju rizik za sebe i za ostale. Da, svi mi bismo htjeli podići dron na 5 km visine da vidimo/snimimo pogled. A što kada bi taj dron uzrokovao pad zrakoplova sa 100 putnika koji upravo nadlijeće iznad Vaše lokacije? Uopće nas je strah to i zamisliti. A narodna poslovica kaže: “Dobar je strah kome ga je Bog dao”.

Facebook komentari

© 2021. leramis d.o.o. | Sva prava pridržana | Pravila korištenja | Izjava o privatnosti

“Kolačići” na ovoj web stranici koriste se za postavke prikaza (jezik), kako bi web stranica bila bolje prilagođena potrebama korisnika. Pored toga, moguće je da se koriste sustavi za praćenje korištenja web stranice (poput Google Analytics ili sličnih), koji također koriste “kolačiće”, kako bi se korisnika moglo pratiti na razini stranice. View more
Cookies settings
Prihvaćam
Odbijam
Privacy & Cookie policy
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
“Kolačić” je mala datoteka koja traži Vaše dopuštenje da bude smještena na Vaš tvrdi disk na računalu. Jednom kada ga prihvatite, ta datoteka se smješta na Vaš tvrdi disk te pomaže analizirati web promet ili Vas obavještava o posjetima određenim web stranicama. “Kolačići” omogućuju web aplikacijama da odgovaraju na Vaše individualne potrebe. Web aplikacija može prilagoditi svoje djelovanje Vašim potrebama i željama tako da prikuplja i pamti podatke o Vašim interesima i navikama. Mi koristimo tzv. “tracking cookie” kako bismo identificirali stranice koje koristite i posjećujete. To nam pomaže analizirati podatke o Vašim navikama koje koristimo kako bismo poboljšali našu web stranicu i kako bi je prilagodili potrebama korisnika. Mi koristimo ove podatke za statističke analize, a zatim se ti podaci uklanjaju iz sustava. “Kolačići” nam pomažu pružiti bolju web stranicu, omogućuju nam pratiti koje stranice su Vam korisne, a koje ne. “Kolačići” nam ni na koji način ne daju pristup Vašem računalu ili bilo kakve informacije o Vama, osim podataka koje ste odabrali podijeliti s nama. Možete prihvatiti ili odbiti “kolačiće” prilikom prvog posjeta ovoj web stranici. Većina web preglednika automatski prihvaća “kolačiće”, ali uobičajeno je da možete podesiti web preglednik da odbije “kolačiće” koje želite odbiti. To Vas može spriječiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristite mogućnosti i funkcionalnosti web stranica.
Save settings