Ukoliko već niste, slobodno proučite prethodni dio, u kojemu opisujemo problematiku letenja sa dronovima. U ovome dijelu, osvrnuti ćemo se na neke koncepte koji još nisu ljudima “sjeli”, i zbog kojih dolazi do različitih situacija, koje se pokušavaju zakonodavno riješiti, ali za koje vjerujemo da će tek potaknuti letenje “na crno”, jer, pravila su da se krše, zar ne?

Motivacija

Na ovaj filmić ćemo se vratiti u nastavku

Zašto smatramo da su dronovi zanimljive igračke? Za početak, omogućavaju čovjeku da ostvari svoj praiskonski san, a to je letjeti. Neki ljudi to ne mogu zbog zdravstvenih razloga, neki se boje visine, neki imaju neka druga ograničenja koja ih ograničavaju u tome, a dron je na neki način rješavanje tog problema, omogućava kretanje u sve tri dimenzije i na kraju, direktno ne ugrožava život i zdravlje pilota drona (za razliku od pilota zrakoplova) u slučaju da nešto pođe po zlu. To otvara brojne mogućnosti za uživanje, u samome letenju, odnosno upravljanju nečim što se relativno lako savlada, do snimanja foto/video zapisa sa visina koje daju novi pogled na svijet oko nas.

Ta zanimljivost se očituje u tome da su dronovi (pod kojima mi smatramo letjelice sa 4 ili više rotora – quadcopteri, hexacopteri, octocopteri i sl.) pojednostavili letenje za pilota – krajnjeg korisnika, na način da uopće nije potrebno teorijsko znanje o aerodinamici, fizici, meteorologiji i drugim disciplinama, koje su u civilnom i vojnom zrakoplovstvu nezaobilazne, odnosno, čak i preduvjet prije nego prvi put sjednete u kabinu zrakoplova za svoj prvi let.

Tu se krije jedna velika zamka – a to je da svatko može “postati” pilot. Ta, na neki način, banalizacija, koju je na području dronova omogućila tehnologija svojim razvojem, dovela je do toga da svatko tko si može priuštiti dron (a danas ih ima na tržištu od nekoliko stotina kuna pa na više) može letjeti gdje god i kad to poželi. Ako povučemo paralelu sa zrakoplovstvom, za letenje, morate barem doći na neki aerodrom, uzeti zrakoplov, poletjeti i sletjeti prema zrakoplovnim pravilima, letjeti prema zrakoplovnim pravilima te poštivati prava drugih na zajednički zračni prostor. Kod dronova, upravo zbog svoje “plug-and-play” jednostavnosti, svatko smatra da može taj zračni prostor koristiti bilo kada i bilo gdje. Ovdje govorimo isključivo o letenju na otvorenom. Uzmimo za primjer dron DJI Mavic 2 Pro (čije ćemo tehničke parametre koristiti u nastavku teksta). Njegova maksimalna brzina penjanja iznosi 5 m/s. Što će reći, ako želimo s njime dosegnuti visinu od 300 metara (koja je gornja granica za letenje u nekontroliranom zračnom prostoru), trebala bi nam točno jedna minuta. I otprilike jedna minuta za spustiti se na zemlju. Dakle, dvije minute za napraviti “sranje” (pardon na izrazu, ali izraz ostaje). Dakle, u samo dvije minute možete nekom zrakoplovu zasmetati, namjerno ili slučajno, što može imati katastrofalne posljedice. I to iz vlastitog dvorišta, jer “ste samo htjeli pogledati kako to izgleda na toj visini”. Curiosity killed the cat.

Dronovi i nisu toliko skupi

Slažemo se, no cijena na koju mi ciljamo kad kažemo da je dron skupa igračka nije ona na polici, koliko pojedini dron vrijedi, nego sve ono što taj dron nosi za sobom. Ukoliko poželite letjeti više i češće, trebati će Vam dodatne baterije. Računajte na 100€ po komadu, za “samo” pola sata leta više. Trebaju Vam dodatni propeleri, jer ste postojeće zagubili ili oštetili. Želite koristiti FPV naočale, to je nekih 400 €. Pa Vam za to sve treba kvalitetna torba ili kofer, još 200-300 €. I tek smo zagrebali površinu. Ovisno koliko je dubok Vaš džep, dodatna oprema može bez problema premašiti vrijednost prosječnog drona. Ali, ni to nije ono na što mi ciljamo pod “skupo”.

Što ako napravite nekome štetu, sa korištenjem drona? Ili nekoga ozlijedite? Usporedbe radi, dijete od 10 godina koje trenira bejzbol, lopticu od 140 g u prosjeku može baciti brzinom od 70 km/h (podatak iz američke juniorske bejzbol lige). Dron je težak 900 g (više od 6 puta od bejzbol loptice), i maksimalna brzina u horizontalnom letu mu je oko 70 km/h. Zamislite (ili bolje nemojte), da nekome takav dron zabijete u glavu? Skoro kilogram težine, brzine iznad većine gradskih prometnih ograničenja, udara u tijelo koje stoji. Još na to dodati propelere, njih četiri ili više, koji se u tom slučaju vrte brzinom od oko 700-800 o/min, ozljede ne mogu biti blage. Ili materijalna šteta, koja može biti bilo na pokretninama ili nekretninama. Jeste sigurni da možete platiti nastalu štetu, koja se može kretati u tisućama kuna (pa čak i više)? Dronovi nemaju policu osiguranja kao automobil za autoodgovornost. Ne da je nemaju, nego većina ljudi ni ne zna da je istu za njih moguće dobiti, ali, kome to treba, zar ne?

Koliko je nama poznato, postoji svega nekoliko slučajeva pada drona u Hrvatskoj koji su evidentirani i pri CCAA – a koliko je onih koji su pali, prouzročili štetu na tuđoj imovini, a da se ni ne zna počinitelj (tamna i da dron ostane na lokaciji nakon pada, kako ćete identificirati čiji je, jer vrlo vjerojatno nema nikakvu oznaku na sebi), možemo samo spekulirati.

A što tu može biti opasno?

Murphyev zakon bi rekao – sve što može poći po zlu, poći će. Čak i u svjetskim okvirima, slučaj u nastavku kao prvi takve vrste, pokazati će što se sa dronovima može učiniti:

Zamislimo da to nije bila zastava, nego bomba, ili neki paketić sa šiljcima, petardama, nekakvi kemijski otrov, kiselina itd. Nikad kao sada nije postojala tako jeftina i dostupna “prijevozna” tehnologija kojom se određenim ljudima otvaraju različite mogućnosti za svoje djelovanje. Određene opasnosti smo naveli u prethodnom poglavlju oko ozljeđivanja drugih ili samog pilota drona.

Upravljanje dronom je opasna/rizična radnja, te ju kao takvu treba smatrati cijelo vrijeme od pokretanja njegovih propelera, do trenutka njihovog zaustavljanja (ne bi bilo loše da postoji nekakva oznaka kao na radnim strojevima, da je zabranjeno kretanje u njegovom djelokrugu). Možete smatrati ovo smiješnim, ili ne, ali situacije koje mogu sa radom drona (čak i bez polijetanja, nego samo vrtnjom propelera) nastati su sve samo ne bezazlene. Od toga da netko namjerno ili slučajno proba s prstom ili nekim drugim predmetom prići propelerima dok se vrte sa oko 250-300 o/min. Propeler može biti otkrhnut, ili na sebi imati strani objekt, koji zbog brzine vrtnje mogu postati mini-projektil koji može napraviti neposrednu štetu ili ozljeđivanje. Pregled drona, koji mnogi zanemaruju, preduvjet je za svaku uspješan let. Drugi dio je promatranje okoline u kojjo bi se trebalo letjeti, da li su uvjeti za let povoljni ili ne (kiša, vjetar, magla, snijeg, noć), te u odnosu na tehničke karakteristike drona odustati od leta ako to nije slučaj.

Bitan element sigurnosti je taj da Vi sa dronom upravljate udaljeno, ne možete mu neposredno pomoći u radu, osim preko daljinskog upravljača. Zrakoplov ima pilota, koji u slučaju otkaza, zrakoplovom može na neki način upravljati, ili ga – u najgorem slučaju – usmjeriti da padne na najpovoljnije mjesto, daleko od ljudi. Dron, u slučaju da primijetite otkaz, radi po svome, a vaše naredbe putem daljinskog upravljača samo mogu pogoršati situaciju. Dron može imati maksimalnu visinu leta od 6 km, a maksimalnu udaljenost od 18 km. Ne, nismo pogrešno napisali. Doslovno možete preletjeti 18 kilometara sa jednim punjenje baterije. Ne vjerujete?

To znači da sve što je nekoliko metara od Vas može biti potencijal za situaciju na koju više nećete imati utjecaja. Namjerno ili slučajno, to ovisi o Vašim namjerama. Primjera radi, od našeg sjedišta tvrtke to tornja na Varaždinskom aerodromu zračna udaljenost iznosi ispod 6 km. Dakle, možemo bez problema “posjetiti” aerodrom u bilo koje doba dana ili noći. Ako bismo letjeli pravocrtno, na tom putu se nalazi “samo” 5 naseljenih ulica, trgovački centar Lumini, proizvodni pogon Calzedonije, MBO pogon i stotine metara poljoprivrednog zemljišta na kojemu se netko može nalaziti. Odmah se ograđujemo od takvih pokušaja te sve zainteresirane za isto javno pozivamo da to ne čine. Svi naši letovi dronovima biti će evidentirani u sustavu AMC portala (dobivena dozvola za određeno područje), a dronovi će biti osigurani policama osiguranja u slučaju štete. Pozivamo sve operatere dronova da učine isto. Let “na crno”, najskuplji je let.

A filmić s početka priče?

Naš komentar na prikazane situacije kao i preporuke za letenje ćete moći pročitati u idućem nastavku, koji slijedi uskoro.

Facebook komentari

© 2021. leramis d.o.o. | Sva prava pridržana | Pravila korištenja | Izjava o privatnosti

“Kolačići” na ovoj web stranici koriste se za postavke prikaza (jezik), kako bi web stranica bila bolje prilagođena potrebama korisnika. Pored toga, moguće je da se koriste sustavi za praćenje korištenja web stranice (poput Google Analytics ili sličnih), koji također koriste “kolačiće”, kako bi se korisnika moglo pratiti na razini stranice. View more
Cookies settings
Prihvaćam
Odbijam
Privacy & Cookie policy
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
“Kolačić” je mala datoteka koja traži Vaše dopuštenje da bude smještena na Vaš tvrdi disk na računalu. Jednom kada ga prihvatite, ta datoteka se smješta na Vaš tvrdi disk te pomaže analizirati web promet ili Vas obavještava o posjetima određenim web stranicama. “Kolačići” omogućuju web aplikacijama da odgovaraju na Vaše individualne potrebe. Web aplikacija može prilagoditi svoje djelovanje Vašim potrebama i željama tako da prikuplja i pamti podatke o Vašim interesima i navikama. Mi koristimo tzv. “tracking cookie” kako bismo identificirali stranice koje koristite i posjećujete. To nam pomaže analizirati podatke o Vašim navikama koje koristimo kako bismo poboljšali našu web stranicu i kako bi je prilagodili potrebama korisnika. Mi koristimo ove podatke za statističke analize, a zatim se ti podaci uklanjaju iz sustava. “Kolačići” nam pomažu pružiti bolju web stranicu, omogućuju nam pratiti koje stranice su Vam korisne, a koje ne. “Kolačići” nam ni na koji način ne daju pristup Vašem računalu ili bilo kakve informacije o Vama, osim podataka koje ste odabrali podijeliti s nama. Možete prihvatiti ili odbiti “kolačiće” prilikom prvog posjeta ovoj web stranici. Većina web preglednika automatski prihvaća “kolačiće”, ali uobičajeno je da možete podesiti web preglednik da odbije “kolačiće” koje želite odbiti. To Vas može spriječiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristite mogućnosti i funkcionalnosti web stranica.
Save settings